Zistoir pou rakonte dsi galé

Ptizan, Grandyab é lo panyé mazik - lo boute la fin

27 zwiyé 2021, sanm Justin

Dann zistoir-la Ptizan la invante in n’afèr pou anpèsh grandyab manze ali : in zistoir panyé mazik, in zistoir Panyé volante. Avèk sa mèm li la débarass ali la ménass lo dyab, antéré par in gran mèl la pyère, mé Grandyab-la la pa mortèl sa. Kan wi kroi li lé mor li réaparète sou la form in pyé sitrouye. Kan wi panss li la fini pass l’ote koté li réaparète sou la form in poisson. Ptizan la pèsh poisson-la, astèr li lé bien annuiyé. Rozman son marène la fé lé la po sov lo pti marmaye.

Kriké Méssyé ! Kraké Madame ! La klé dann mon posh, la taye dan oute sak !

Ptizan la fine monte dsi lo do shoval é shoval la fini di ali déssande ; li la fine monte dsi lo do Léléfan, mé léléfan la fine di ali déssande galman. Astèr li kour konm li pë, mé poisson-lo dyab i kour déyèr li é sirman i sava trape ali é son dèrnyé l’èr v’arivé. Mé son marène i done ali in dèrnyé lidé.

Ala kossa i é : la di ali, fonss toute vitèss, fé shof in gro marmite avèk in bon doz do luil dedan épi kashyète déyèr, li va oir kossa v’atrivé.

Li fé l’afèr é kan Poisso i ariv, li pansh in pé la guèl lo marmite é poisson i tonbe dann luil bouyante : sa i fé pchiiite, sa i fé pshitte, konm la vyande kan i tonbe dann marmite sho-bouyante. Lo dyab lé kui vitman vitman.L’èr-la li bate tanbour pou invite demoune pou manzé. In rame demoune l’arivé épi la dévore lo poisson. La trass l’avé pi..

Mwin té la. Mwin té i éspère gingn in boute manzé. Mwin la pa gagné. Mème demoune la kour déyèr mwin é konm mwin l’avé père téi manze amwin, mwin la sové. Mwin la vni tèrla pou rakonte azot zistoir-la : koton mayi i koul, rosh i flote.

Kriké Méssyé ! Kraké Madame ! L’avé inn foi pou inn bone foi, méssyé lo foi la manze son foi pou in grinnsèl é toute demoune sak i koné antande, minui par-la i in voi téi kriye konm sa :

Rande amwin mon foi ! Rande amwin mon foi ! Rande amwin mon foi. Sak i rande pa mon foi, tanssyon a mwa !

Mon zistoir lé fini, zistoir Tizan é lo pantyé mazik. Sa in zistoir pou rakonte dsi galé, pou ranonte bande zanfan épi bande pti zanfan. Sirtou pou pa pèrde pars sa i fé parti noute tradission rényonèz. Sa i fé parti noute patrimoine.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus