Zistoir pou rakonte dsi galé

Ptizan, Grandyab, é lo panyé mazik - sétyèm morsso

24 zwiyé 2021, sanm Justin

Nou la vi yèr landroi Grandyab té anfonssé dan la tère par lo shok lo gro mèl la pyèr, in pyé sitrouye la poussé mé ni pé di, li sé lo dyab minm dann in nouvo réinkarnassion. Donk téi falé pa ramass lo sitrouye. Té i falé pa, mé Ptizan li la fé é sé konmsa kli lé annuiyé. Sitrouye partou i kour déyèr li, é sirman lé fouti pou li si i trape ali.

Kriké Méssyé ! Kraké Madame ! La klé dann mon posh, la taye dann oute sak !

Ptizan i sèye sov ali an montan dsi shoval, mé momandoné shoval i di ali dsann pars sitrouye-la sé Grandyab li mèm é shoval i pran la pèr. Rozman lo pti marmaye i trouv in léléfan é li di : Léléfan, lélélfan, porte amwin dsi oute do pars sitrouye i vé kraz amwin. Léléfan i di ali monte ! Mé firamézir sitrouye i grossi, épi i roul plizanpli vité é i arète pa répété :

« Ou la kass amwin, ou va porte amwin ! Ou la kass amwin, ou va porte amwin ! »

Momandoné Léléfan ossi i komanss paniké épi li di Ptizan : « Aou ! sorte aou dsi mon do ! Sa lo dyab lé dann sitrouye-la ! ». Ptizan i sote atèr é lo sitrouye i koush déyèr li.. Momandoné son marène la Fé, i oi li lé pèrdi. Alor i di ali, kour diréksyon lo pon. Kashyète aou bien é ou va oir kossa v’arivé.

Ptizan i boure lo fèr épi i ariv koté lo pon, in pti rivyère i koul an dsou. Sitrouye i roule dsi li pou kraze ali. Ptizan i bèss atèr é lo sitrouye i sote par dsi la ranpe lo pon épi i tonbe dann fon, i klate dann lo an mil morsso. Fini ! Grandyab lé mor é bien mor so kou issi. Mor é bien mor ?

La pa sir ditou, pars dann lo, landroi lo sitrouye la klaté, in kantité pti poisson rouz i toubiyone dann bassni. Ptizan la konm anvi souke inn. Sa marène dann syèl i dovine kossa i sava arivé é i di ali : « Ptizan, kol pa pti poisson-la, sa lé danzéré ! »

Kriké Méssyé ! kraké Madam ! L’avé inn foi pou inn bone foi méssyé lo foi la manze son foi èk in grinnsèl.

Mi koné pa kossa i sava arivé, mé konm mi koné Ptizan sa i étoneré pa mwin ké li sèye pa trape in poisson. Anfin, nou va oir proshène foi-lindi si zot i vé bien.

Sétyèm morsso lé fini-uityèm i sava komanss son tour.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus