
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
Zistoir pou rakonte dsi galé
17 zwiyé 2021, sanm
Konm zot i koné déza, Grandyab la fèrm Ptizan dann in kaj épi li lé bien déssidé pou manz lo pti marmaye. Mé lo marmaye i fé konprande ali i manz pa la vyande konmsa : i fo in vyande promyé kalité avèk in bon pirj a la klé. Grandyab lé dakor.
Kriké ! kraké ! La klé dan mon posh, la taye dann oute sak !
Donk lo grandyab i désside angrèss son pti viktime avèk in gamok manzé lo matin é pi in gamok manzé lo soir. Apré shak ropa li tate-tate lo marmaye épi li di :
« Lé gra ! Lé fine gra ! La pankor gra ! Lé gra ! la fine gra ! la pankor gra ! »
Afors manzé Ptizan i fini par vnir gra é li san lo zour i vien lo Grandyab i sava tyé ali, fé kui ali, é fé manz ali par son famiye lo dyab. Mé avèk Ptizan lé marké grandyab i sava gingn problème. Sé konmsa k’in zour Lo pti marmaye la arète manzé sansa dé-troi pti boushé pou ète an vi. Mé lo dyab i konpran o boute plizyèr zour son viktime l’apré mégri é li lé plizanpli an kolère mé li pé pa rande ali konte réèlman sak i éspass pars Ptizan i manze inn-dé boushé épi i jète lo manjé dann trou kabiné lo dyab l’avé mète son dispozission.
Si tèlman kan li tate-tate lo marmaye sé plito avèk la kolère é galman la kolère kan li di :
« Lé gra ! La fine gra ! la pankor gra ! lé gra ! la fine gra ! La pankor gra ! »lété kaziman avèk la raz.
In soir Grandyab l’arivé, li té an kolère pou vréman é li la di avèk lo pti marmaye : « Domin, ké wi vé, ké wi vé pa, mi manze aou tèlke. »
Mé Ptizan la fé pou réponss : « Grandyab, wi pé manze amwin si wi vé é tèlke, mé mi assura ou lé pa possib é la pa movèze volonté mé lé konmsa é pa otroman. »
– Possib, pa possib, sé mwin k’i déside é pa ou !!
Ptizan la fé pou réponss : « Grandyab, si mi di aou ssa, sé pa par movèze volonté mé mwin néna in sogré é lo dèrnyé k’i oi amwin vivan i fo mi di ali mon sogré ! »
– Sansa kossa v’arivé, lo dyab i di méshaman ?
– Kossa v’arivé, kossa v’arivé ? Sètan d’malère ? Wi koné kossa sa i lé ? Sètan d’tablatir, wi koné kossa i lé sa ? Talère sète foi sètan é mi pé dir aou sé pou ou, oute madame, oute famlmiye é lo famiye d’oute famiy.. Si wi vé pa ropran mon sogré.
Dézyème morsso lé fini-troizyème morsso i vien.
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)