Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
Zistoir pou rakonte dsi galé
17 zwiyé 2021, sanm

Konm zot i koné déza, Grandyab la fèrm Ptizan dann in kaj épi li lé bien déssidé pou manz lo pti marmaye. Mé lo marmaye i fé konprande ali i manz pa la vyande konmsa : i fo in vyande promyé kalité avèk in bon pirj a la klé. Grandyab lé dakor.
Kriké ! kraké ! La klé dan mon posh, la taye dann oute sak !
Donk lo grandyab i désside angrèss son pti viktime avèk in gamok manzé lo matin é pi in gamok manzé lo soir. Apré shak ropa li tate-tate lo marmaye épi li di :
« Lé gra ! Lé fine gra ! La pankor gra ! Lé gra ! la fine gra ! la pankor gra ! »
Afors manzé Ptizan i fini par vnir gra é li san lo zour i vien lo Grandyab i sava tyé ali, fé kui ali, é fé manz ali par son famiye lo dyab. Mé avèk Ptizan lé marké grandyab i sava gingn problème. Sé konmsa k’in zour Lo pti marmaye la arète manzé sansa dé-troi pti boushé pou ète an vi. Mé lo dyab i konpran o boute plizyèr zour son viktime l’apré mégri é li lé plizanpli an kolère mé li pé pa rande ali konte réèlman sak i éspass pars Ptizan i manze inn-dé boushé épi i jète lo manjé dann trou kabiné lo dyab l’avé mète son dispozission.
Si tèlman kan li tate-tate lo marmaye sé plito avèk la kolère é galman la kolère kan li di :
« Lé gra ! La fine gra ! la pankor gra ! lé gra ! la fine gra ! La pankor gra ! »lété kaziman avèk la raz.
In soir Grandyab l’arivé, li té an kolère pou vréman é li la di avèk lo pti marmaye : « Domin, ké wi vé, ké wi vé pa, mi manze aou tèlke. »
Mé Ptizan la fé pou réponss : « Grandyab, wi pé manze amwin si wi vé é tèlke, mé mi assura ou lé pa possib é la pa movèze volonté mé lé konmsa é pa otroman. »
– Possib, pa possib, sé mwin k’i déside é pa ou !!
Ptizan la fé pou réponss : « Grandyab, si mi di aou ssa, sé pa par movèze volonté mé mwin néna in sogré é lo dèrnyé k’i oi amwin vivan i fo mi di ali mon sogré ! »
– Sansa kossa v’arivé, lo dyab i di méshaman ?
– Kossa v’arivé, kossa v’arivé ? Sètan d’malère ? Wi koné kossa sa i lé ? Sètan d’tablatir, wi koné kossa i lé sa ? Talère sète foi sètan é mi pé dir aou sé pou ou, oute madame, oute famlmiye é lo famiye d’oute famiy.. Si wi vé pa ropran mon sogré.
Dézyème morsso lé fini-troizyème morsso i vien.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture