
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Zistoir pou rakonte dsi galé
21 zwiyé 2021, sanm
Ptizan la fini trèss son panyé : in gayar panyé, bien solide épi bien komode kaziman in véikil pou navig dann l’èr. Li domande Grandyab si li vé éssaye son panyé, mé lo dyab, kourazé mé pa témérère, i rofiz pars li la père nofrazé. Mé Ptizan néna konfyanss son panyé é li di li va éssèye par li mèm. Ala lo pti marmaye i rante dann panyé ! ala li sava navig dan lé z’èr.
Kriké ! Kraké ! La klé dan mon posh ! La taye dan oute sak !
Ala Ptizan dann panyé é li komanss shanté : « Pti panyé monté ! Pti panyé monté ! ». Lo panyé i bouze-bouze an plass é oila li komanss monte dan lé z’èr. Pa tro vite, pa tro dousman, li pran la otèr. Li monte la otèr pyé d’mang é mèm pli o.
Lo dyab atèr i komans rash son shové é li kriye-plère an mèm tan : « Ala mon manzé parti dan lé z’èr ! Ala mon kari parti, fouti pou mwin ! ». Mé Ptizan i komande son panyé é momandoné li di : « Pti panyé déssannn ! Pti panyé déssande ! lo panyé i déssande épi i poz a tèr, landroi li sorte koté grandyab épi li di : « Grandyab, ! ou la vi mon panyé monté déssande, astèr sé a ou d’rante in kou d’dan. Grandyab la pèr, mé li aksèpe é Lo pti marmaye i komande lo panyé.li di :
« Pti panyé monté ! Pti panyé monté ! Pti panyé i monte, i monte mèm. Grandyab i plère avèk la pèr éi kriye : « Fé dsande amwin siouplé ! Fé dsande amwin siouplé ! Mi rèss pa la-dan, mi rèss pa la-dan. Pti zan i komande son panyé pou déssande é o panyé i déssande.
Kriké ! Kraké ! kriké Méssyé ! kraké Madame ! l’avé inn foi pou inn bone foi méssyé lo foi la manz son foi èke in grinnsèl.
Ptizan i di avèk lo dyab : « Alon fé in paryaz ! alon paryé mon panyé, pti konm li lé i gingn amenn dan lé z’èr aou Grandyab, amwin Ptizan épi gran rou la pyèr moulin mayi lé atèr-la. Alon paryé ! »
Lo dyab i réponde : « Kossa ! amwin rante ankor in kou ladan ! Mèm a oir mon momon jenn fiy mi rante pi ladan. Konte pa dsi moin. Alé robate oute karé si wi vé ! kouyon èk mwin i fé dé ! »
Katriyème morsso lé fini-a domin sinkyèm morsso.
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)