Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
10 désanm 2024, sanm

Mézami, so matin mwin la antann in ga kozé é sak li téi di té bien dékourazan. Li téi di, ofisyèlman ni produi issi La rényon soissante-dis pour san sak ni konssome mé pou lo moune apré kozé sa lé pa vré.
Pou kossa ?
Pars i komanss par tir dann lo pourssantaz la kantité dori inporté donk sinkante mil tone. Donk si i konte pa lo ri inporté i fo ankor diminyé noute prodikssion-konsomassion an pourssantaz. Pou li sa i vé dir ni produi solman 35 % lo fré ni konsome é si i parl bann zintran diminyé ankor noute pla.
Poitan kan ni sava dsi bann marshé forain ni oi an kantité, an kalité, konm an boté in siper prodikssion rényonèz, kissoi an frui, kissoi an rassine, kissoi an léguime, kissoi ankor an vyande, kissoi an tizane - toute kalité tizane - arzoute èk sa ni koné bien La Rényon i pé ankor produir son ri mèm si èl lé anpéshé... é pou la késtyonn pain nou lé pa oblizé pass par lo blé absoliman na san pour san.
A ! Biensir in pé va dir nou lé loinn trape noute lotonomi alimantèr mèm si ni pé trape sa.
Si i di amwin i fo rovoir noute prodikssion d’fré épi son transformassion, mi pé z’ète dakor mé la pa pou sa k’i fo rabèss lo travaye bann plantèr, épi sète bann transformatèr, épi toute noute bann pti zindistri artizanal apré pouss par issi par laba... Dizon, noute potenssyél lé la é avèk in transformassion rassionèl lo kade ziridik nou lé paré pou produir pliss, produir myé, produir an kantité épi an kalité.
A bon antandèr, salu !
Konm mwin la touzour di, pou fèr sa, nou la bézoin gingn lo pouvoir pou désside fèr sa otroman sar touzour lo mové sistème lé riskab kontinyé é pass anou zanbèk dann.
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial