Rabèss pa nou, kan ni marke lo poin !
10 désanm 2024, sanm
Mézami, so matin mwin la antann in ga kozé é sak li téi di té bien dékourazan. Li téi di, ofisyèlman ni produi issi La rényon soissante-dis pour san sak ni konssome mé pou lo moune apré kozé sa lé pa vré.
Pou kossa ?
Pars i komanss par tir dann lo pourssantaz la kantité dori inporté donk sinkante mil tone. Donk si i konte pa lo ri inporté i fo ankor diminyé noute prodikssion-konsomassion an pourssantaz. Pou li sa i vé dir ni produi solman 35 % lo fré ni konsome é si i parl bann zintran diminyé ankor noute pla.
Poitan kan ni sava dsi bann marshé forain ni oi an kantité, an kalité, konm an boté in siper prodikssion rényonèz, kissoi an frui, kissoi an rassine, kissoi an léguime, kissoi ankor an vyande, kissoi an tizane - toute kalité tizane - arzoute èk sa ni koné bien La Rényon i pé ankor produir son ri mèm si èl lé anpéshé... é pou la késtyonn pain nou lé pa oblizé pass par lo blé absoliman na san pour san.
A ! Biensir in pé va dir nou lé loinn trape noute lotonomi alimantèr mèm si ni pé trape sa.
Si i di amwin i fo rovoir noute prodikssion d’fré épi son transformassion, mi pé z’ète dakor mé la pa pou sa k’i fo rabèss lo travaye bann plantèr, épi sète bann transformatèr, épi toute noute bann pti zindistri artizanal apré pouss par issi par laba... Dizon, noute potenssyél lé la é avèk in transformassion rassionèl lo kade ziridik nou lé paré pou produir pliss, produir myé, produir an kantité épi an kalité.
A bon antandèr, salu !
Konm mwin la touzour di, pou fèr sa, nou la bézoin gingn lo pouvoir pou désside fèr sa otroman sar touzour lo mové sistème lé riskab kontinyé é pass anou zanbèk dann.
Justin