Rant tanmyé é tanpi mon kèr i balanss !

1 zwiyé 2022, sanm Justin

Mézami, mèrkrodi mwin té apré rogard zoinal dann télé : konm dabitid, lo tan, la guèr, la pé, band zoli péizaz po fé révé, in pti krime par issi par la ba, la polis apré tir dsu dmoune, in prossé k’i fini apré dis moi... Lé drol konm wi abityé toutsort de shoz mèm lo pir, mèm lo méyèr… é toudinkou kékshoz la ral amwin. Kossa d’apré zot ? In moune la plante dori dann la Bretagn an Franss.

Plante dori, sa in marote mwin néna é mi rèv lo zour issi La Rényon nou va plante nout ri épi nou va trape nout lotosifizans alimantèr. Donk mwin la flash dsu nouvèl la é aprésa mwin la parti rogarde dsu linternet é l’avé inn-dé zartik dsu léspèryans-la. Dori dann nor-west La franss, alé oir ziska zordi néna arienk dann La camargue i plante sa. Intéréssan é la pèrsone la fé sa la sèye sète kalité d’ri pou an final de konte gingn inn pou kontante ali in pé : bon produi bio, dann kultur sèsh. In randman ké la pa sa ankor, mé k’va rogoumanté avèk la roshèrch.

Sa la ranfors amwin dan lidé k’in zour nou ossi issi La Rényon nou va manj noute prop ri épi pli d’van nou va trape nout lotonomi alimantèr.

Sa lé bien réjouissan, mé oila mèm zour mwin a lir in nouvèl dann mon méssazri é kossa téi di ? Téi di zordi lo nor d’ la Franss néna lo mèm klima ké l’avé dann sud dan l’ané 1970. An sinkantan solman é dann sinkantan oussa nou sar fine arivé ?

Romark azot bien sa la pa étone amwin si tèlman bande syantifik, mèm bande pèrsonalité konm Gorbatchev, Paul Vergès épi d’ote la si tèlman tir lo signal d’alarm san z’ète ékouté…si i ékoute azot, mé pa pou vanj kont lo réshofman klimatik, mé pou alé ashète la tèr dann l’Anglétèr, mèm lo nord l’Almagn pou komanss prépar azot pou alé plante rézin épi abityé azot pou fé zot lalkol laba.. Par avans néna déssèrtin la fine rande lé zarm dovan lo défi klimatik.

Koméla la vi lé konmsa ! In nouvèl i kontante aou, épi in n’ote i malkontante aou. Final de kont wi pé konm méssyé Tanmyé kontante aou, sansa konm méssyé Tanpi pèrde kouraj. Rante tanpi épi tan myé, mon kèr i balanss.

A bon ékoutèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus