Réfujiyé klimatik ?

16 mai 2011, par Justin

Avan di plis, kosa i lé déja in réfujiyé klimatik ? Sé domoun lé condané kit zot péï pou in not a koz katastrof natirèl, ke lé liyé o réchofman klimatik : la séchrès, linondasyon, siklon… Péï l’Azi di Sid (Bangladesh, Sri Lanka, Inde…), l’Afrik, lé zil Pasifik (Tuvalu), Karaib (Grenade)… lé an promyé konsèrné. Tuvalu é Grenade i riskab èt kouvèr par la mèr.

Zordi na 25 milyon d’pèrson la abandon zot péï é l’ONU i di dan in dokiman nora 250 milyon réfujiyé klimatik si la tèr an 2050 ! Dot i di osi nora 1 milyar ! I apèl sa fé dé prévisyon. Lé inkiyétan.

Solman, zot i koné pou kosa la sitiasyon lé kom sa ? Lé simp, na in bon pé zéta indistriyalizé i émèt in takon gaz a éfé sèr : Lérop, Zéta-zuni — toujour a zot mèm… É zot i kontinu don paké é de somé an somé, de protokol an protokol. Mèm si zot i di ke zot va limité lo gaz. Ki sa i pé kroir a zot ?

Lé p’ti zéta insulèr, p’ti zétat pov — zot la fin’d fé antand a zot — , sak i polu pa, i péye lé konsékans, dopi in bon pé tan, la manyèr fé ban’d péï kapitalis. Zot mo dord sé la rantabilité, abat sak na pou abat, koup sak na pou koupé, an profit si’d moun mèm zanfan… Pourvu na la rantabilité, la poche i rampli… lo rès, zot lé pa la èk sa. Domoun pou zot sé in moyin produksyon. Pa plis.

Dan tou sa, lé réfujiyé klimatik na poin stati ! É kèl péï, i sa akeuil a zot ? Tèt Lérop èk Zéta-zuni ?

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus