Rényoné sé kant mèm kan ou nana la konsyans rényonèz, la rényonèzté !

23 novanm 2017, sanm Justin

Mi sort lir dsi la paz Facebook in z’ami, konm I di sa, in fason pou defini lo rényoné é son fason I bote pa moin ditou. Solon li, in moun konu, i apèl J.C. Fruteau noré di, kékpar, in rényoné sé in moun i travaye é i viv La Rényon. L’androi li lé né, sa i kont pa. Mi oi pa lé shoz konmsa. Pou moin, si nou lé dakor avèk in n’afèr inportan, sé ké nana in pèp rényoné, pou ète rényoné i fo ou i fé parti lo pèp rényoné. Donk lo promyé z’afèr sé d’ète intégré é pou ète intégré i fo ou i partaz lo mèm bann valèr ké lo pèp rényoné, ké ou nana lo mèm kiltir, ké ou i parl lo mèm lang. Pa la lang fransèz mé la lang kréol rényonèz : sa in lang i done aou, par raport lo mond, in sèrtin roprézantasyon : koman ou i konpran la vi, koman ou i konpran la mor, koman ou i konpran l’amour, kosa i lé l’édikasyon, nout bann valèr, nout sansibilité, nout l’amour prop épi d’ot shoz ankor moin la poin la plas pou mark isi.

Biensir La Rényon sé in péi arkansyèl é tout demoun lé pa parèy san pour san : in pé i di sa sé in nasyon apré konstityé. Pétète lé vré, mé nana, sanm pou moin, in bann valèr ni partaz rant nou, asé pou nou konprann lé z’inn é l’ot, asé pou nou réklam nout fér parti lo pèp rényoné. In shèrchèr i pé konète in takon z’afèr dsi La Rényon. Li pé mèm ète in éspésyalis La Rényon mé sa i fé pa d’li in rényoné. In moun i pé yèm la kuizine rényonèz, son bann kondiman, son manyèr kui manzé, é la pa forsé rovandik son fèr parti lo pèp rényoné. Li pé konète l’istoir La Rényon, la zéografi La Rényon, la sosyolozi lo pèp rényoné, donk li pé z’ète in éspésyalis la konésans La Rényon san fé parti lo pèp rényoné… si li koné anou konmsa, ni pé di, li pé mèm ète sirtou in gran z’ami lo pèp rényoné.

Nou pé kontinyé koz lontan dsi la késtyon d’ète ou sinonsa pa z’ète rényoné, mé nana in kékshoz pou moin lé pli inportan ké tout sak lé matéryèl sé lo konsyans rényonèz, nout rényonézté é koman ni viv nout rényonészté. Sa sé in ‘afèr inportan é la pa solman viv épi travaye isi La Rényon, konm lé marké an o la… In késtyon : mi sava viv dan La frans lo tan ké mi vé, é moin lé pa intégré dann lo pèp fransé ni par mon kiltir, ni par mon mantalité, ni par mon bann valèr, ni par tout sak i fé l’inportans d’ète fransé : mon kart l‘idantité i di amoin moin lé fransé mé mi fé pa parti lo pèp de frans san pour san... l’èrla moin lé fransé ofisyèlman mé moin na poin sak i pé apèl la fransité san pour san..

NB Antansyon moin la touzour di, moin na dé patri : inn La Rényon, l’ot la Frans é sa sé in kékshoz i jène pa moin ditou. Sof ké kan ou nana dë zanfan, inn lé for, lé gran, lé kosto, lé dominèr é l’ot lé pti, lé fèb, lé dominé, sé lo dézyèm lé pli prézan dann out pansé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus