Réshofman klimatik, dérègloman klimatik : Nou lé an plin d’dan ! Lé tar, pétète pa tro tar antouléka ni pé èspéré

30 zwiyé 2022, sanm Justin

Mézami in n’afèr lé kouran dann télé sé ké bande zafèr intéréssan — antouléka sak i poz késtyon — i pass tar lo soir sansa dann milyé la nuite. Tanzantan par azar wi trape in l’émissyon konmsa é sète mwin la trapé i porte dsu lo réshofman klimatik épi l’atak losséan dsu l’bordmèr.

Promyé dokimantèr mwin la vu i porte dsu Mayotte épi dsu l’bor d’mèr dann in zone bidonvil. Pars néna bidonvil dann Mayotte é la kalité d’vi bande demoune i arsanb pa ditou sète demoune i viv dann lo sétyèm puissans mondyal… Si ni konte bien, sa i fé 47 zané gouvèrnman franssé la trayi lo référandome dsu lindépandans bannzil komor épi la tire « lil bande sultan batayèr » dann péi té i domande son lindépandans.

Néna bidonvil dsu l’bor la mèr é kan néna in raz d’maré, lo la mèr i pass dann toute kaz pi i mète la vi d’moune dann danzé. Laba na poin la dig, na poin protékssyon é lo proféssèr Géografi téi amontr landroi i prévien, in zour ou l’ote, nora dé mor épi dé blèssé, é mèm va frakass lo vilaz an antyé. Sa va arivé gouvèrnman La Franss pou linstan i soussyé pa tro d’sa, pli okipé pou fé la shass bande klandéstin sirman pliss shé zot ké la puissans kolonyal.

Dézyèm fime téi porte dsu lo Morbihan in landroi i tarde pa nora lo mèm klima ké la Kote d’azur bien pliss dann sud é kan wi rogarde bien wi oi — mèm si la pa mèm nivo d’vi ké Mayotte — wi san lé pa bien préparé po sak i sava arivé. I di mèm, si i kontinyé konmsa, landroi va oir 250000 zémigré lintèryèr arivé pars demoune va kite lo sud par raporte la shalèr é oussa i sava mète toussa ?

Tanka nou La Rényon, mwin néna dann lidé é nou lé pa préparé ditou. Kossa la kote èst dopi Sinte-Mari ziska Sinte-Anne va devnir. Kèl sé l’avnir la kote koté Sin-Lui ? Kèl sé l’avnir la kote Sin-Pol ? Mi rapèl plizyèr konférans Paul vergès la fé dsu l’anvironeman La Rényon pou kriye antanssion mé gramoune lé pi la é lo moune ordinèr konm mwin i oi pa ké ni pran lo problèm a bra-le-kor konm i di.

Parl pi bande gran zoinalist, bande gran zournal téi fé sanblan ékoute Paul avèk in sourir an missouk dsi zot lèv — Gramoune i radote, mé kissa zordi i sava ète pri par lo kolé ? Pa li, mé nou rényoné é kossa i fé ?

Ni viv, ni manj pou sak néna manjé, ni boir pou sak néna pou boir é ni panss pa pli loin ké sa. Mi san pa la mobilizassion, mi san pa bande zotorité d’léta mobilizé konm bande zassanbléé. Mi rodi sak bande savan i di é myé k’mwin biensir, kan lo mouvman sar lanssé nora poin arien pou kalé : sa lé vré pou la otèr la mèr, sa lé vré pou bande gran siklone épi bande ra-d’maré, sa lé vré pou la séshrèss é lo tro d’plui, sa lé vré pou bande gran siklone.

Alor ? Ni danss, ni shante, dsu in volkan mé ziskakan — a bon ékoutèr, salu.

Justin

PadportCyclones et ouragansOcéanIle de Mayotte

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus