Les questions du temps présent
21 juillet, parCeux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
30 zwiyé 2022, sanm

Mézami in n’afèr lé kouran dann télé sé ké bande zafèr intéréssan — antouléka sak i poz késtyon — i pass tar lo soir sansa dann milyé la nuite. Tanzantan par azar wi trape in l’émissyon konmsa é sète mwin la trapé i porte dsu lo réshofman klimatik épi l’atak losséan dsu l’bordmèr.
Promyé dokimantèr mwin la vu i porte dsu Mayotte épi dsu l’bor d’mèr dann in zone bidonvil. Pars néna bidonvil dann Mayotte é la kalité d’vi bande demoune i arsanb pa ditou sète demoune i viv dann lo sétyèm puissans mondyal… Si ni konte bien, sa i fé 47 zané gouvèrnman franssé la trayi lo référandome dsu lindépandans bannzil komor épi la tire « lil bande sultan batayèr » dann péi té i domande son lindépandans.
Néna bidonvil dsu l’bor la mèr é kan néna in raz d’maré, lo la mèr i pass dann toute kaz pi i mète la vi d’moune dann danzé. Laba na poin la dig, na poin protékssyon é lo proféssèr Géografi téi amontr landroi i prévien, in zour ou l’ote, nora dé mor épi dé blèssé, é mèm va frakass lo vilaz an antyé. Sa va arivé gouvèrnman La Franss pou linstan i soussyé pa tro d’sa, pli okipé pou fé la shass bande klandéstin sirman pliss shé zot ké la puissans kolonyal.
Dézyèm fime téi porte dsu lo Morbihan in landroi i tarde pa nora lo mèm klima ké la Kote d’azur bien pliss dann sud é kan wi rogarde bien wi oi — mèm si la pa mèm nivo d’vi ké Mayotte — wi san lé pa bien préparé po sak i sava arivé. I di mèm, si i kontinyé konmsa, landroi va oir 250000 zémigré lintèryèr arivé pars demoune va kite lo sud par raporte la shalèr é oussa i sava mète toussa ?
Tanka nou La Rényon, mwin néna dann lidé é nou lé pa préparé ditou. Kossa la kote èst dopi Sinte-Mari ziska Sinte-Anne va devnir. Kèl sé l’avnir la kote koté Sin-Lui ? Kèl sé l’avnir la kote Sin-Pol ? Mi rapèl plizyèr konférans Paul vergès la fé dsu l’anvironeman La Rényon pou kriye antanssion mé gramoune lé pi la é lo moune ordinèr konm mwin i oi pa ké ni pran lo problèm a bra-le-kor konm i di.
Parl pi bande gran zoinalist, bande gran zournal téi fé sanblan ékoute Paul avèk in sourir an missouk dsi zot lèv — Gramoune i radote, mé kissa zordi i sava ète pri par lo kolé ? Pa li, mé nou rényoné é kossa i fé ?
Ni viv, ni manj pou sak néna manjé, ni boir pou sak néna pou boir é ni panss pa pli loin ké sa. Mi san pa la mobilizassion, mi san pa bande zotorité d’léta mobilizé konm bande zassanbléé. Mi rodi sak bande savan i di é myé k’mwin biensir, kan lo mouvman sar lanssé nora poin arien pou kalé : sa lé vré pou la otèr la mèr, sa lé vré pou bande gran siklone épi bande ra-d’maré, sa lé vré pou la séshrèss é lo tro d’plui, sa lé vré pou bande gran siklone.
Alor ? Ni danss, ni shante, dsu in volkan mé ziskakan — a bon ékoutèr, salu.
Justin
Ceux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
Mézami na pwin lontan mwin la ékrir in n’afèr dann in biyé pou dir d’apré sak mi antann in pé partou épi sak mi lir ossi dann zoinal, bann zansien (…)
In kozman pou la rout
NaMo Green Rail, sur la ligne Jind-Sonipa
D’autres communes concernées à La Réunion ?
Convention de subvention avec l’Agence française de développement
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois