
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
23 séptanm 2019, sanm
Dérèglomann klima :
I pass pa d’zour sank in mové nouvèl i ariv ziskanou, l’androi k’ni lé. Désèrtin va di sa i vé pa dir la sityasion koméla la vni pli grav mé sinploman ké nou lé pli informé zordi ké nou lété yèr sansa avan. D’ot i di ankor sé lo bann raportèr movèz nouvèl lo nonm la goumanté. Néna mèm in pé va di, finaldekont sa la pa in n’afèr ni pé fé kékshoz kont alor afèr trakass anou pou sa.
Afèr trakass anou pou sa ?
Pars a moins ké ni konpran pa rien dann sak l’apré pasé, ni marsh tou droite vèr in sort fin di mond san rann anou kont. An parmi bann savan, bann shèrshèr, in pé i di dé dogré, na lontan dann nout léspri sa la fine pasé. Mé d’ot i di, si ni kontinyé san fé arien in réshofman sète uit dogré an miyène l’apré atann anou, dann in syèk konmsa, pé s’fèr in pé avan.
Lo Giek i arète pa tir lo signal d’alarm mé i diré sa i fé pa granshoz dsi l’moun é sirtou dsi sak i gonf zot kont bankèr kout milyar dollar – dizon sa i fé dsi zot konm lo dsi fèye sonz. In pé rant nou lé trakasé pars inn-dé bato srilanké la vni ziska isi é ni ézite pa dir i fo armète azot dann lo. Ni mazine mèm pa pa tro loin par raport a nou dann in bann zil i apèl Maldiv-lé a koté mèm sa !- néna désèrtènn zil i pran l’fon, i disparète dann loséan indien.
Tazantan i kalkil in kou épi i rokalkil konbien lé riskab an avoir bann réfijyé klimatik : néna in bon koup de tan téi parl kout milyon, apré la komans parl par dizène milyon, zordi i parl par santène milyon, i tard pa va parl kout milyar d’moun inn dé sé zour… Romark néna près in milyar d’moun i soufèr la fain tou lé zour é nou kosa sa i fé anou sa ? si nout boujaron lé plin afèr nou va inkyète anou, Shakinn son déstin kant mèm.
Lé vré néna demoun i sousyé pou késtyonn réshofman-l, néna la jénèss i manifèst in pé partou, néna désèrtin gouvèrnman i fé dé shoz, néna d’ot i promète larzan na kantité, mé sa i siort pa dann zot trézor piblik… Alor mésyé, mé damm, la sosyété, ni doi rèss bra kroizé dann in sityasion konmsa ? ni doi paf é rien ? Lèss lé shoz alé ?
Konmsi ré shofman klimatik i konsèrn pan ou.I konsèrn pa nou ? Sa i rogard kisa si i rogard pa nou ? si néna kékshoz i doi kass nout somèye, mi pans sé sa : pou nou, pou nout zanfan, pou nout ti zanfan, pou tout sak ni apèl l’imanité.
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)