Réshofmann klima, sa i rogard kisa si i rogard pa nout tout ?

23 séptanm 2019, sanm Justin

Dérèglomann klima :
I pass pa d’zour sank in mové nouvèl i ariv ziskanou, l’androi k’ni lé. Désèrtin va di sa i vé pa dir la sityasion koméla la vni pli grav mé sinploman ké nou lé pli informé zordi ké nou lété yèr sansa avan. D’ot i di ankor sé lo bann raportèr movèz nouvèl lo nonm la goumanté. Néna mèm in pé va di, finaldekont sa la pa in n’afèr ni pé fé kékshoz kont alor afèr trakass anou pou sa.

Afèr trakass anou pou sa ?
Pars a moins ké ni konpran pa rien dann sak l’apré pasé, ni marsh tou droite vèr in sort fin di mond san rann anou kont. An parmi bann savan, bann shèrshèr, in pé i di dé dogré, na lontan dann nout léspri sa la fine pasé. Mé d’ot i di, si ni kontinyé san fé arien in réshofman sète uit dogré an miyène l’apré atann anou, dann in syèk konmsa, pé s’fèr in pé avan.
Lo Giek i arète pa tir lo signal d’alarm mé i diré sa i fé pa granshoz dsi l’moun é sirtou dsi sak i gonf zot kont bankèr kout milyar dollar – dizon sa i fé dsi zot konm lo dsi fèye sonz. In pé rant nou lé trakasé pars inn-dé bato srilanké la vni ziska isi é ni ézite pa dir i fo armète azot dann lo. Ni mazine mèm pa pa tro loin par raport a nou dann in bann zil i apèl Maldiv-lé a koté mèm sa !- néna désèrtènn zil i pran l’fon, i disparète dann loséan indien.

Tazantan i kalkil in kou épi i rokalkil konbien lé riskab an avoir bann réfijyé klimatik : néna in bon koup de tan téi parl kout milyon, apré la komans parl par dizène milyon, zordi i parl par santène milyon, i tard pa va parl kout milyar d’moun inn dé sé zour… Romark néna près in milyar d’moun i soufèr la fain tou lé zour é nou kosa sa i fé anou sa ? si nout boujaron lé plin afèr nou va inkyète anou, Shakinn son déstin kant mèm.
Lé vré néna demoun i sousyé pou késtyonn réshofman-l, néna la jénèss i manifèst in pé partou, néna désèrtin gouvèrnman i fé dé shoz, néna d’ot i promète larzan na kantité, mé sa i siort pa dann zot trézor piblik… Alor mésyé, mé damm, la sosyété, ni doi rèss bra kroizé dann in sityasion konmsa ? ni doi paf é rien ? Lèss lé shoz alé ?
Konmsi ré shofman klimatik i konsèrn pan ou.I konsèrn pa nou ? Sa i rogard kisa si i rogard pa nou ? si néna kékshoz i doi kass nout somèye, mi pans sé sa : pou nou, pou nout zanfan, pou nout ti zanfan, pou tout sak ni apèl l’imanité.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus