Rodrigues, otonome dopi dizuitan

27 octob 2020, sanm Justin

1é oktob sète ané rodrigues la fète son dizuitan dann l’otonomi par raport l’il Maurice. D’apré sak moin la lir kisoi dann bann zoinal Maurice, kisoi dann zoinal rodrigué : « kozé Rodrigues », l’otonomi la pa fé rant péi-la dann shomin la modèrnité avèk lo dévlopman ? La plipar d’tan bann rodrigué i s’an plègn zot péi lé an rotar par raport Maurice.

In pé i rokoné Paul Beranger, in l’ansien vis-promyé minis la fé in bon travaye kan li la fé pass la loi dsi l’otonomi Rodrigues l’ané 2000. Mé Paul Béranger d’apré sak moin la lir dann zoinal ni pans, apré dizuitan lotonomi, lé pétète oblizé rovoir in pé désèrténn shoz mé li pans lo shanjman si néna in shanjman li doi baz dsi la volonté bann rodrigué zot mèm.

In pé i rokoné dsi la késtionn fiskalité, zot i trouv pa normal lotonomi i zoué pa son rol dann séktèr-la. Konm k’i fo ; l’agrikiltir d’apré sak moin la vi dann télé Maurice la acvans bonpé avèk bann téknik konm l’agrikiltir bio épi la pèrmakiltir. Séga rodrigué lé rokoni par l’unesco, mé in pé i s’anplègn lo rézo dolo la pa sifizan. In sistèm la loi lokal i égzis mé d’apré bann rodrigué la zamé mète sa an plas pars la pèr la shanm député Maurice i kal la loi pou anpèsh avansé.

Sak moin la vi dann télé é moin l aprésyé sé kan l’asanblé réjyonal la pran désizion pou protèz la rosours lokal an zourite pars momandon demoun la pran pèr i épui la rosours. Kan ni pans sak i sava ariv nout bishik isi La Rényon tout bann protéksyon l’anvironeman pou nou sa sé in pa an avan.

Alé bon dizuitan, bann frèr épi sèr rodrigué, shomin lé long laba konm isi mé pti pa, pti pa n’arivé.

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus