Les questions du temps présent
21 juillet, parCeux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
6 févrié 2018, sanm

Mé zami zot i kroi réshofman klimatik épi lo rolèvman nivo la mèr, sa lé vré sansa lé pa vré ? I diré pou désèrtin kan ou i di sa, ou l’apré sharj dolo. Mèm in pé lé riskab domann aou si ou sé bondyé pou konète koman la natir fé son va t’i vien. Souvan dé foi, nou kréol rényoné, nou néna doutans : ni kroi pa la syans sak i rakont, la kart siklone sé in n’afèr i di pa nou arien. Lo rèss lé parèye.
Mé i ariv la vérité i fé son shomin. Mèm bann zoinalis té i pans Paul Vergès la tète té piké kan li téi parl réshofman klimatik épi nivo la mèr kan va monté i komans par konprann in pti guine la vérité. Domaz bann kouyon l’avé poin rézon, pars zordi ni rann anou kont par nou mèm l’imanité lé dann danzé par l’fète lo réshofman klimatik... zordi l’imanité lé a souété la tanpératir i goumant pa plis dé dégré, mé la pèr k’i sava ziska kat é si i ariv kat ébin sar pa roz pou nou.
Solman antansyon, in pé i di, sa i toush ar pa La Rényon. Pou koué ? Pars nou zanfan Bondyé pétète. Poitan ni oi dovan nou lo kontour la kote lé apré shanjé. Lo far lo por i doboute loin laba dan la mèr koméla. La rout kolos laba Saintandré i rokil i rokil i fini pa d’rokilé. Bann filao l’hermitaz i sort plizanpli déor konmsi avèk z’ot gran rasine zot l’apré rode pou déménazé
Na poin lontan moin té apré ékout-gard la télé é té apré di kèl koté sar inondé l’ané 2100. La parl Bèl vi Sin-Lui, la parl bordmèr Sin-Pol. La parl ankor la vil Sint-Sizane. Pétète la marine Sin-Bénoi. Pou konplète lo tablo Sinpol-possession-lo por néna in prozé pou fé in vil 20000 pèrsone é pou myé fèr l’apré fouy lo trou ziska par dsou nivo d’la mèr.
O fète, mi sort oir Mésyé Macron apré promète dé san milyon pou anpèsh fé rokil la kote par koté Sin-Lui dann Sénégal. I paré La frans i sava ède bann morisien pou défann z’ot bord mèr. Moin lé pour, mé obli pa nou kant mèm pars nou lé ménasé galman. I fo dir ni rode boubou pou nout lèv pars nou l’apré fé la koyonade plis k’i an fo é solon moin sé in n’afèr nou va ar, par dsi argrété. Rogré a s’ki paré, i vien apré la mor.
Ceux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
Mézami na pwin lontan mwin la ékrir in n’afèr dann in biyé pou dir d’apré sak mi antann in pé partou épi sak mi lir ossi dann zoinal, bann zansien (…)
In kozman pou la rout
NaMo Green Rail, sur la ligne Jind-Sonipa
D’autres communes concernées à La Réunion ?
Convention de subvention avec l’Agence française de développement
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois