
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
19 févrié 2022, sanm
In roprize l’ané 2018 lé touzour daktyalité.
Matant Zélida la ékrir Justin
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dopi l’étèrnité, si mi suiv azot bien épi la fasson zot lé alarmé, i diré promyé fwoi siklone i suiv inn apré l’ot a la ké lélé, promyé foi, si mi kroi azot la plui i tonm a kassé-brizé par la fote lo soidizan réshofman klimatik, promyé fwa loraze i pète a krazé. Alé oir sanm pou mwin, si mi rapèl bien lo tan passé, l’avé déssèrtènn pèryod téi fé sho, d’ot pèryod la plui téi tonm, d’ote pèryod la séshrèss, d’ote pèryode avèk in takon siklone épi d’ote l’avé pwin siklone ditou. Donk, kossa la shanjé ? Mwin pèrsonèl mi wa pa é siouplé alon lèss bondyé fé son travaye pars na pwin pèrsone npou ranplass ali. Tok ! Pran sa pou toi !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant i koz toultan la boush rouvèr, i étone pa mwin d’ou in kalité kozman konmsa. Si mi fé lo rézimé sak ou l’apré di : sé Bondyé i komann la natir épi bann rouj-de-fon lé ziss kapab krétik a tor é an travèr pou in oui, pou in non. San amène dan lo déba kékshoze sèryé..
Poitan matant vi woi ou mèm dovan oute zyé déga lé z’onm l’apré fé dsi la tèr é pa arien déor, issi anndan ossi, shé nou. Di amwoin matant si solon ou lé z’onm lé pou arien dann la fasson la natir la dégradé. Di amwoin galman lé z’onm lé pou arien dann fasson in bonpé zoizo épi in bonpé poisson la disparète. Si in zour na pi tang pou shassé, na pi guèp pou rodé, na pi kapissin karème pou péshé d’apré ou sé Bondyé l’otèr sansa sé l’onm ?
Si in zour na pi la glass dsi pol nor épi na tro la glass dsi pol sid, si la otèr la mèr la monté papa vèye pa koman, lé zonm sar pou arien. Si ou i woi in torti d’mèr l’apré toufé avèk sashé plastik dann la mèr, lo mond lé pou arien : mèm sak la fé lo sak, épi sak la zète dan la mèr. nous ré pou arien nou alor ?
Matant bann saz in pé tout péi la di sak i fo pa fèr pou pa dégrade vitman la natir é spandan zot lé pa ékouté. Konm demoun i di matant : « Rogré i vien apré la mor ! ». Rogré l’imanité va vni kan sar tro tar. Tok ! Pran sa pou ou !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)