Rogré i vin apré la mor

7 mars 2018, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dopi l’étèrnité, si mi suiv azot bien, i diré promyé foi siklone i suiv inn é l’ot a la ké lélé, promyé foi, si mi kroi azot la plui i tonm a kasé-brizé par la fote lo soidizan réshofman klimatik. Alé oir sanm pou moin, si mi rapèl bien lo tan pasé, l’avé désèrtènn pèryod téi fé sho, d’ot pèryod la plui téi tonm, d’ot pèryod séshrès. Donk, mi oi pa kèl shanzman la spassé é konm moin la fine dir, in pé i pans l’om i sava ranplas bondyé é kom mi di souvan dé foi : « La pa domin la vèye ! ». Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant i koz toultan la boush rouvèr, i étone pa moin d’ou in kalité kozman konmsa. Si mi fé lo rézimé sak ou l’apré di : sé bondyé i komann la natir épi bann rouj-de-fon lé zis kapab krétik bann droite a tor, an travèr pou in oui, pou in non.

Poitan matant vi oi ou mèm dovan out zyé déga lé z’onm l’apré fé dsi la tèr é pa arien déor, isi anndan osi, shé nou. Di amoin matant si solon ou lé z’onm lé pou arien dann la fason la natir la dégradé. Di amoin galman lé z’onm lé pou arien dann fason in bonpé zoizo épi in bonpé poisson la disparète. Si in zour na pi tang pou shasé, na pi gèp pou rodé, na pi kapisin karème pou pésé d’apré ou sé Bondyé l’otèr sansa sé l’onm ?

Si in zour na pi la glas dsi pol nor épi na tro la glas dsi pol sid, si la otèr la mèr la monté papa vèye pa koman, lé zonm sar pou arien. Si ou i oi in torti d’mèr l’apré toufé avèk sashé plastik dann la mèr, lo mond lé pou arien : mèm sak lafé lo sak, épi sak la zète dan la mèr . Zot sré pou arien zot alor ?

Matant bann saz in pé tout péi la di sak i fo pa fèr pou pa dégrade vitman la natir é spandan zot lé pa ékouté . Konm demoun i di matant : « Rogré i vien apré la mor ! » . Rogré l’imanité va vni kan sar tro tar. Tok ! Pran sa pou ou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus