Zistoir pou rakont dsi galé

Ronar lo goupil, épi Isangrin lo lou : la pèsh mirakilèz.-troizyèm morso

16 mé 2020, sanm Justin

Si zot i rapèl bien, zédi dann zoinal moin la rakont azot koman Ronar la vol poisson bann pèshèr, dann zot prop sharète, an fézan konmsi li lété mor. Aprésa li la fé azot zinzin mon kouzin-in kasaz tiboi a son fason - avan kour kashyète dann boi. Solman oila, dann boi l’avé galman in vyé zènmi ali, Izangrin, lo lou é néna in koup de tan l’ot lé apré rode ali, pou règ in vyé kont. Astèr-la Ronar i panik pars li néna la krintiv pou son poisson volé, konm pou li mèm. La, i fo li mate ankor in pyèz konm moin la di azot pou détourn lo latansyon Izangrin.

Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !
Izangrin la vi ronar é li la vi galman paké poisson l’ot l’avé mète zalantour son kolé. Lo lou i fons droite dsi son zènmi épi li di : éstop in kou ! Donn amoin poisson-la épi bar aou avan mi désikète aou avèk mon bann dan poiti !
Ronar i fé son voi d’myèl épi li di : Kouzin, mi vé bien done aou lo poisson épi konm ou i di déguèrpi toutsuit. Mi vé bien, tout fason l’androi, mi koné néna poisson an poundyak é fasil pou trapé. Alors mi pé done aou dé-troi poison-la, mé ou va rate lokaszyon fé in pèsh mirakilèz.. Pèsh mirakilèz ! Kosa i lé sa ?
Ronar i di : A ! Mon kouzin, mi oi sa intérèss aou . Alors, vien avèk moin m’a done aou in ségré va sirman ansèrv aou bien kan ou nora in kré dann léstoma. Ala Izangrin épi Ronar parti ziska la rivyèr m’a la di azot lé bon konm landroi pou fé in bon pèsh. A ! Oila in séo, demoun la abandoné. Avans isi mon kouzin, m’a anmar la lans avèk out ké, ou va mète a la tranp landroi bann péshèr la fé in trou dan la glas épi ou i atann. Ou i atann sinploman pars bann poisson, dann rivyèr-la , lé si tèlman bète ké zot va vni an kantité pou ranpli out séo – sa mèm la pèsh mirakilèz !
Sito di, sito fé ! Izangrin i mète ali an pozisyon pou péshé é Ronar i donn ali in dèrnyé linstriksyon. Li di lo lou, kan lo lans va komans rédi dsi out ké, ou i atann ankor. Oplis ou i atann oplis ou va trap poisson. Pou mon par, mi sava la kaz pou amenn mon dé-troi pti poisson shétif pou mon madam épi mon dé pti Ronardo.
Mi pans zot i oi lo tablo avèk in sirfas konzélé, in lou asiz dsi la glas épi in séo à la pandiye dann lo glasé. Son koté Ronar i tras dann lointin pou alé son kaz. Bien kontan lo nouvo pyèz li la mète lo lou d’dan. Pars mi pans zot la bien konpri, sa ankor in pyèz Ronar la mète an plas pou zoué ankor in tour lo lou.

Zistoir pou rakont dsi galé : la pèsh mirakilèz-troizyèm bout la fini, proshin foi lo katriyèm morso.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus