Sa i diré pa zot, plito k’fèr in n’afèr pou zot solman, fèr kékshoz pou nout péi ?

21 avril, sanm Justin

Mézami, sa i fé lontan mwin lé dsi la tèr é mon parkour d’vi lé pa lwin d’ trouv son bout é opliss i sava opliss mi konpran pa la mantalité dmoune dann nout péi. I sort fé zélékssion d’mèr néna trépé d’tan é pandan tout in pèryod éléktoral mwin la antann partou kan mwin lété an parmi demoune apré dir shakinn i fé lé shoz dann son intéré é pèrsone té pa shoké si téi di lo mèr lé mèr pazr intéré.

Drol fasson d’oir lé shoz pars si toulmoune i fé sa lé sirésèrtin la sossyété konm ni koné k’èl i lé pa pou bouz pliss ké sa : sak lé pov v’arèss pov sansa va vni pli pov ankor é sak lé rish va vni pli rish. Nou lé riskab kontinyé dir ni sava vanj kont la mizèr épi la mizèr sar touziour vinkèr. Nou va kontinyé dir ni sava protèz la natir é la natir sar touzour an danzé é nou lé riskab d’ète dann in natir plizanpli dézartikilé.

Drol fasson d’fèr k’rode touzour dann toute é pou toute son lintéré partikilyé san rogarde in pé lintéré zénéral. Mi rapèl étan pti mwin téi rèss dann Boi d’Nèf Sin-Dni é lo moune té pov mèm mé demoune té solidèr ziska partaz sak zot l’avé pwin. Momon lété diréktriss lékol é dann tan-la la diréktriss té i prépar bann marmaye pou pass sèrtifika dann son tan pou ropozé san demann bann paran rien. Avèk la pèr bann marmaye i kite lékol san pass légzamin konm sa i arivé kék foi.

Dann tan-la mi rapèl té pa rar bann ùarmaye téi gingn féblèss pars lo dèrnyé ropa téi romonte défoi in zour, in zour édmi. Mi rapèl kan mwin téi sava katéshiss l’avé touzour inn-dé pou gingn féblèss… Mé mi antan déza demoune apré dir sa lété k’i spass dann tan la marine a voil é koméla i spass pi konmsa.

Poitan, mi antann touzour demoune bone volonté épi banna i di zot i ramass larzan konm zot i gingn épi zot i prépar in ropa d’solidarité ? Akoz solidarité si lo tan la mizèr lé déyèr nou ?zistoman pars èl lé pa déyèr nou, nou lé an plin d’dan é na pwin in politik pou fèr disparète la mizèr-la avèk in déklinézon a toute nivo.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus