Sa mèm i pé ansèrv pou mète aou an l’èr !
Sa mèm osi i pé kapot aou dann kanal !

22 juin 2013, par Justin

Mi sort lir dann “Imaz press”, in l’aviyon la vol èk in biokarbiran fé èk dé sik kann. Sa la éspas dan la Frans. Lo laviyon té in airbus 321, é lo karbiran lé fabriké avèk dé sik kann i sort Brézil. L’avé par la dis pour san biokarbiran dann in rézèrvoir laviyon. Pétète zot i pans ni doi bat la min pou in sé-d’èv konm sa ? Pétète oui, pétète non. Pou kosa mi di sa ?

Pétèt oui, pars banna i apèl sa karbiran prop épi i ansèrv moin pétrol, karbiran sal konm tout demoun i koné. Sof ké lo karbiran prop la pa si prop ké sa, pars tout son bann transformasyon i fé pa san in bon doz gaz karbonik fané dan l’èr... I pé dir galman, i fo bate la min pars bann péi na poin pétrol i pé fabrik zot karbiran épi diminyé zot dépandans par rapor bann péi nana sak i apèl lor-noir. In pé i pé dir sa i pé ète in bon zafèr pou bann plantèr La Rényon, vik l’Erop l’apré koup la zèl nout plantasion kann... tout fason, sa i doi pa anpèsh anou dévlop lindistri bann sou-produi la kann. Donk, bravo !

Mé antansyon, nana pou diskité la dsi pars manzé osi nou la bézoin, é pa arienk nou, tout bann péi di mond avèk sirpèpléman la tèr. Koman k’i sava ranpli tout bann léstoma, tout bann boujaron bann milyar d’moun nana dsi la tèr é i sava an avoir plizanplis ? Si ou i tir dan out léspri larzan, si ou i éfas sistèm kapitalis, si ou i mèt anlèr partou la sifizans alimantèr. Kosa ou i di ? I fo plant do ri, lo blé, mayi, manyok, patat, légime, bann frui. I fo fé bann zindistri alimantèr... I pé di osi i fo arèt fors dsi la vyann, dsi poison, mèt in pé bann séréal, bann frui, bann légime a lonèr.

Soman, na in n’afèr lé bien domaz, linivèr lé pa solidèr. In pé i pans arienk gonf zot pla épi kont bann kot zanfan mizèr dann télé. Si i koz konm moin, sa lé vyé zé, vik limanité la gingn invant lo marshandiz an parmi bann marshandiz, lo marshndiz siprème, lo marshandiz puisans in ta ! lo marshandiz i rann aou frékantab : Larzan ! Ou i pé dane out l’am pou sa, dan la joi, dan la félisité. Sa mèm i pé mète aou anlèr ! Sa mèm osi i pé kapot aou dann kanal !

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus