Sak i vyin pou domine anou la pa in Rényoné, sé in kolonyalis !

22 octob 2009, sanm Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, mi konpran pa pou kossa ou avèk lé z’ote rouj-de-fon lé antishé pou di lo mo "rényoné". Sa in nasyon sa ? Nana in kar d’idantité rényoné ? Na in drapo rényoné ? Assé an-nuir d’moun don ? Pars Fransé la poin assé pou ou é pou oute bann konplis rouj-de-fon, i fo ou i azoute Rényoné, é par préférans avèk in maziskil, siouplé... Sa in sorte fyèrté mal plassé, k’i ansèrv aryin. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr. Dizon, ou i vé fé arlèv lo mor, ou i rode fé rante demoun dann in trin i roul pi dépi lontan, in sobatkoz la vi la fine réglé dépi bèl-az é bo-tan. Matante, La Rényon, sa in péi byin défini pou sak i konsèrn son zéografi ; Demoun i koz in lang : lo kréol rényoné. Demoun nana in kiltir : la kiltir rényonèz. Demoun nana in listoir byin partikilyé. Sirtou, demoun nana dan l’idé d’ète Rényoné, i viv an Rényoné, i pans an Rényoné. Sa i anpèsh pa zot ète Fransé ossi. Konm moin la fine di : nou nana dé patri, in gran avèk in pti, konm Ann de La Serve té i di, nana plis san soisante-dizan... Par kont, in n’afèr moin lé sir, sé k’noute bra lé gran rouvèr pou sak i vyin oir anou an réspé, épi i vyin pa pou domine anou. Pars si i vyin domine anou, sé pi in Rényoné, sé in kolonyalis !

 Justin 


Lésplikasyon inn-dé pti mo :

Fé arlèv lo mor : résisite in n’afèr i intérès pi pèrsone

Sobatkoz : in diskisyon

Bél-az é bo-tan : nana byin lontan

L’idé d’ète Rényoné : la konsyans rényonèz


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus