Sak la fine goute piman issi, pour sir li va rode piman la-ba !

22 zanvié 2010, sanm Justin

An parmi bann gran fonksyonèr i vyin issi La Rényon, Réyoné lé rar konm korn lapin. Ziska zordi moin té i pans pars banna lé pli instruyé ké nou, pli kalifyé ké nou. Konm mon momon té i di, pou okip bann post konmsa, i fo ou sé la flèr d’poi. Moin na in dalon la di amoin i fo mi tir l’idé-la dann mon tète. Pars pou li, si ou nana dë vash : inn ou i pans va gingn fé pti, va done bon pé dé lé… l’ote lé éstéril. Lakèl ou va vann kèr klèr oute kamarad ? Sak lé tamann*, asiréman. Parèy pou in gouvèrnman… sak lé méyèr li garde pou li, lé z’ote li anvoy in pé loin… loin lé zyé, loin lé kèr !
Méssyé préfé i sava, a l’insi d’son plin gré, é pou rékonpans ali pou sa gabyésité, sa zényalité la anvoy ali an Frans konm préfé dann in départman… i pé traduir sa konm sa : « li la sorte polis, li la vni gard shanpète ». Konm in pé i di, li la bès an grade. Issi li té i pran ali pou gouvèrnèr. Issi li té i fé lo donèr d’losson. Lé mèm a domandé si sé pa li la done méssyé Manzin l’idé fé in l’afish, pou trète bann z’éli konm dé ra. Si sé pa li, mé touléka li té byin kontan avèk sa, pars li la pa fé tir lo z’afèr é promyé minis la gingn lo tan byin voir kan li l’arivé, épi kan li la roparti.
Solman, konm di lo patoi, mètre-an-mètre, li la trouv son mètre, lété bann i fé la profitasyon déssi bann produi pétrolyé. Li l’avé poin aryin pou ar-fiz banna : zot té i di goumante tan, li té goumante tan... tyinbo konmsa li té i tyinbo konmsa... bès in pti myète, li té i bès in pti guine-guine... Pou mon par, si moin lété demoun la-ba, moin noré pran prékossyon, pars sak la fine goute piman issi, pour sir li sava rode piman la-ba ! Akoz pa sèy fé lo gouvèrnèr la-ba dan la Frans ?

 Justin 

* Tamann : stérile


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus