Sak lé an kapasité i doboute guète Mé ziskakan ? Afors alé a l’o, kalbas i pète !

29 zwin 2012, sanm Justin

Moin lé pa bien sir, mé mi pans nana, isi La Rényon, par-la katorz mil pèrsone an plis shak ané. I apèl sa in klas d’az. La dan, i fo kont sak i rant épi sak i sava, sak lé éné épi sak i mor : in pé, konm di lo kont, i vien an plis, in pé, ni koné, i vien an moin. Tousala, sansa o moin la mazorité, i rode in boulo kan l’ariv l’èr pou avans in pé dan la vi kan lé fine gran. Mé travay lé rar, épi la poin pou toulmoun. L’èr-la, shak ané, nana demoun an plis lé bordé, i arète dsi l’bor d’shomin, konm madam Giradin té i di.

Mi sort lir dann zournal, nana san sinkant troi mil Rényoné lé dann shomaj. An parmi, plis san trant-nèf mil pèrsone lé sèk, lé sèk, lé sèk mèm késtyonn travay. Donkalor, sak i di sé in priorité done travay demoun na pliské rézon ; Mé kèl kalité travay, in travay an sold konm in pti kontra, sa i fé pa l’afèr. In bon travay avèk in salèr k’i vo la pène. Oui ! Mé sa lé plizanpli rar. Moin, pèrsonèl, mi pans i fo dévlop lo péi pou done travay son bann z’anfan. Nana galman in ot métode, sé anbosh demoun dann séktèr li pé pa rès abandoné, konm bann sèrvis proksimité, épi l’anvironman. Mé di in n’afèr konmsa, épi bann gran konésèr, bann moun la tète i shof afors fé tourn sa a vide, i di, i fo done demoun travay dann séktèr marshan... pa dann séktèr édé, mèm si dévlopman, sa sé in mo vide pou zot.

Pou kosa mi anparl de sa ? Pars la rantré l’ékol i ariv. Pou in rantré, i fo pa mal demoun i fé in pé tout kalité métyé. Mé konm an tou tan, i form pa asé d’moun pou okip bann z’anploi-la, l’èr-la, i fé vnir par aviyon plizyèr santène demoun. Sa i travay la-ba dan la Frans ; sa na zot boulo, é souvan dé foi zot madam, zot bononm, sansa zot kas krout, sa na travay galman. Donk zot i ariv. Zot l’ot koté soulyé, li osi li rod in boulo. La kaz i mank, mé zot i dor pa sou l’pon. Epi, sak na diplome konm k’i fo, sak lé an kapasité travay konm amontrèr, ou sinonsa dan d’ot métyé, sak la bézoin la kaz, zot i rogard. Zot i doboute guète... mé ziskakan ? Afors alé a l’o, kalbas i pète.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus