La CTAP pour régler la précarité
27 juillet, parCrise des PEC à La Réunion
29 zwin 2012, sanm

Moin lé pa bien sir, mé mi pans nana, isi La Rényon, par-la katorz mil pèrsone an plis shak ané. I apèl sa in klas d’az. La dan, i fo kont sak i rant épi sak i sava, sak lé éné épi sak i mor : in pé, konm di lo kont, i vien an plis, in pé, ni koné, i vien an moin. Tousala, sansa o moin la mazorité, i rode in boulo kan l’ariv l’èr pou avans in pé dan la vi kan lé fine gran. Mé travay lé rar, épi la poin pou toulmoun. L’èr-la, shak ané, nana demoun an plis lé bordé, i arète dsi l’bor d’shomin, konm madam Giradin té i di.
Mi sort lir dann zournal, nana san sinkant troi mil Rényoné lé dann shomaj. An parmi, plis san trant-nèf mil pèrsone lé sèk, lé sèk, lé sèk mèm késtyonn travay. Donkalor, sak i di sé in priorité done travay demoun na pliské rézon ; Mé kèl kalité travay, in travay an sold konm in pti kontra, sa i fé pa l’afèr. In bon travay avèk in salèr k’i vo la pène. Oui ! Mé sa lé plizanpli rar. Moin, pèrsonèl, mi pans i fo dévlop lo péi pou done travay son bann z’anfan. Nana galman in ot métode, sé anbosh demoun dann séktèr li pé pa rès abandoné, konm bann sèrvis proksimité, épi l’anvironman. Mé di in n’afèr konmsa, épi bann gran konésèr, bann moun la tète i shof afors fé tourn sa a vide, i di, i fo done demoun travay dann séktèr marshan... pa dann séktèr édé, mèm si dévlopman, sa sé in mo vide pou zot.
Pou kosa mi anparl de sa ? Pars la rantré l’ékol i ariv. Pou in rantré, i fo pa mal demoun i fé in pé tout kalité métyé. Mé konm an tou tan, i form pa asé d’moun pou okip bann z’anploi-la, l’èr-la, i fé vnir par aviyon plizyèr santène demoun. Sa i travay la-ba dan la Frans ; sa na zot boulo, é souvan dé foi zot madam, zot bononm, sansa zot kas krout, sa na travay galman. Donk zot i ariv. Zot l’ot koté soulyé, li osi li rod in boulo. La kaz i mank, mé zot i dor pa sou l’pon. Epi, sak na diplome konm k’i fo, sak lé an kapasité travay konm amontrèr, ou sinonsa dan d’ot métyé, sak la bézoin la kaz, zot i rogard. Zot i doboute guète... mé ziskakan ? Afors alé a l’o, kalbas i pète.
Justin
Crise des PEC à La Réunion
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à la réunion : le bilan interdit (1/5)
Pénurie d’eau à La Réunion
Moroni, Ikoni, Itsandra et Ntsoudjini à Ngazidja (Grande Comore) ainsi que Mutsamudu et Domoni à Ndzuani (Anjouan)
Rencontre au siège de l’ONU à Nairobi
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)