Sak mon dalon l’a fé konprann amwin pou vréman

8 désanm 2025, sanm Justin

Mézami mi rapèl souvan in dalon mwin l’avé dopi lo tan mwin lété marmaye. M irapèl ali pars dalon-la téi plonj natirèlman dann lo pli profon la kiltir popilèr rényonèz. L’èr mwin l’avé difikilté pou konèkt amwin avèk nout kiltir rényonèz, pou li lété konm in ségonn natir.

Sirésèrtin zot va dir amwin : kossa li téi di é mwin téi gingn pa ? kossa li téi fé é mwin té pa kapab fè ? Sirman ké pou li la kiltir popilèr rényonèz lété natirèl pou li, alé oir pou mwin lété in travaye roschèrch difissil pou abouti.

In zour mi rapèl, li ariv granmatin épi li di amwin : in momon noir na plin pti zanfan blan. Koméla sa sé in n’afèr fassil pou mwin mé dann tan-la té dir pou dovine lo dovinaye.M’a dir azot kant mèm : lo ri lé blan dann marmite mé lo marmite té noir pou vréman an déor.

In zour li ariv épi li di amwi nalon zoué daye-daryon ; In mistèr pou mwin dann tan mèm si koméla normalman na pwin d’sogré pou mwin. In n’ot zour li di amwin alon fèr in roulète zanvlope kann mé zour-la mwin téi konète pa fé sa.

Si mi arète la zordi, la pa pars son répèrtoir lété mizing-mizing mé pars mwin na pwin la plass zordi pou mète in gran shapite la dsi.

A ! biensir mon dalon téi koné pa lir, téi koné pa ékrir dann franssé émwin mwin téi koné pa mal sète afèr-la. Lé mèm possib mwin l’avé dann tan-la lidé li té in moune étranj mé an mèm tan mwin lété rokonéssan pou sak li la ansègn amwin souvan défoi par pti doz ziska fèr in bon paké la konéssans.

Apré lo tan la passé, mwin la rotrouv mon lang épi mon kiltir kréol é lidé sé kékshoz i fé parti lo patrimoine kltirèl nout nassion rényoné é koméla mwin lé fyèr é mwin lé rokonssan pars li fé parti d’sak la rapèl amwin mon rassine é sa sé in n’afèr inportan pou mwin zordi konm pou bonpé rényoné.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus