
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
27 octob 2014, sanm
I guingn pi rotourn dérièr, rozman, mé dé fwa dan mon mazinasyon a mwin mi di si bann gramoun parti dopi lontan, toudinkou i rovné, é bin zot i tonbré si l’ki dovan lo spèktak nout péi, dovan nout délabroman. Zis in mazinasyon, in fim, pou fé sanblan parlfèt, pa pou vréman vik i pé pi kil dérièr. Lo bato i tang é in pé i fé konm lé trwa p’ti sinj. Zot i koné listwar ti sing la ? In i di, mwin la pa vi, lot i di mwin la pa antandi é lo trwazièm i di mi dira ryin. Tout konplis linn a lot. Boush kouzi. Donkalor, lo bato po koulé pou vréman ? In pé i di voui, travay na pwin, shomaz i kontinié, dikou mèm lo minis i larg lo kor, pou li, li lé an éshèk konplé. Li mèm i di. Mi antan di osi, in takon d’moun i gingn pi pèy lwayè, traka i may bann boug i bay. Bann jèn lé an soufrans, i trinn déor di matin o swar, la mizèr lé touzour d’si moun pov.
Ou krwa tousala i trakas in pé ? Mwin lé a d’mandé. O lièr okip in pé tousa, bann politik, bann mèr sirtou i profèr organiz la fèt. Télé ansanm. Tou lé dimansh nana la fèt. Zordi, gran rèd èk tout son tralala, yèr la fèt shoushou, avan yèr la fèt bishik, konzélé vik na pi bishik, ankor avan la fwar bra-panon, domin la fèt lay, florilèz, fèt gouyavié, fèt vakoa, fèt choka, fèt zagrim, fèt lantyi, fèt komérsyal… Sakifo. La fèt i mank a nou ? Ala koman zordi i kal byin lanbians, i antrotyin, po tyinbo nout tout trankil, pou andor a nout, pou mat a nou. Konm dan la rom antik, i donn do pin èk dé zé pou kalmé. Sof zordi, lo pin, lé pa lwin manké é lo zé i fo péyé. Banna lé for pou sa, tiliz lo spéktak konm linstriman pou la dominasyon. Par ékzanp, tank domoun lé an fèt, bann gouvérman i profit pou fé pass bann mézir krapil. Kiswa an fèt ousinonsa an vakans.
In parantèz, pou rovni si la Grès. In pé i di sak la anfons ali in pé plis dan la kriz sé lo kou énorm kan li la rorganiz lé zé olinpik an 2004. Konm koué, listwar i répèt ankor. I pé fé in pé la fèt tanzantan sirtou kan ou na katsou an gaspy ou pou dégonf in pé, mé kan ou lé oki ? Pli fasil fé la fèt, bwar dé kou ké réfléshi in pé. A mwin mi di, sakifo, sé fé travay in pé nout koko po trouv in manièr pou bann shomèr, pou bann anpwa prékèr, pou bann pov. Sakifo, sé èd bann jèn. Sakifo, sé an awar in bon lékol, sakifo sé in linivérsité i kal pa dérnié pou donn shakinn in bon formasyon. Mé sirtou souplé sakifo pou vréman ? Arèt èk la kouyonis.
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)