Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
27 octob 2014, sanm

I guingn pi rotourn dérièr, rozman, mé dé fwa dan mon mazinasyon a mwin mi di si bann gramoun parti dopi lontan, toudinkou i rovné, é bin zot i tonbré si l’ki dovan lo spèktak nout péi, dovan nout délabroman. Zis in mazinasyon, in fim, pou fé sanblan parlfèt, pa pou vréman vik i pé pi kil dérièr. Lo bato i tang é in pé i fé konm lé trwa p’ti sinj. Zot i koné listwar ti sing la ? In i di, mwin la pa vi, lot i di mwin la pa antandi é lo trwazièm i di mi dira ryin. Tout konplis linn a lot. Boush kouzi. Donkalor, lo bato po koulé pou vréman ? In pé i di voui, travay na pwin, shomaz i kontinié, dikou mèm lo minis i larg lo kor, pou li, li lé an éshèk konplé. Li mèm i di. Mi antan di osi, in takon d’moun i gingn pi pèy lwayè, traka i may bann boug i bay. Bann jèn lé an soufrans, i trinn déor di matin o swar, la mizèr lé touzour d’si moun pov.
Ou krwa tousala i trakas in pé ? Mwin lé a d’mandé. O lièr okip in pé tousa, bann politik, bann mèr sirtou i profèr organiz la fèt. Télé ansanm. Tou lé dimansh nana la fèt. Zordi, gran rèd èk tout son tralala, yèr la fèt shoushou, avan yèr la fèt bishik, konzélé vik na pi bishik, ankor avan la fwar bra-panon, domin la fèt lay, florilèz, fèt gouyavié, fèt vakoa, fèt choka, fèt zagrim, fèt lantyi, fèt komérsyal… Sakifo. La fèt i mank a nou ? Ala koman zordi i kal byin lanbians, i antrotyin, po tyinbo nout tout trankil, pou andor a nout, pou mat a nou. Konm dan la rom antik, i donn do pin èk dé zé pou kalmé. Sof zordi, lo pin, lé pa lwin manké é lo zé i fo péyé. Banna lé for pou sa, tiliz lo spéktak konm linstriman pou la dominasyon. Par ékzanp, tank domoun lé an fèt, bann gouvérman i profit pou fé pass bann mézir krapil. Kiswa an fèt ousinonsa an vakans.
In parantèz, pou rovni si la Grès. In pé i di sak la anfons ali in pé plis dan la kriz sé lo kou énorm kan li la rorganiz lé zé olinpik an 2004. Konm koué, listwar i répèt ankor. I pé fé in pé la fèt tanzantan sirtou kan ou na katsou an gaspy ou pou dégonf in pé, mé kan ou lé oki ? Pli fasil fé la fèt, bwar dé kou ké réfléshi in pé. A mwin mi di, sakifo, sé fé travay in pé nout koko po trouv in manièr pou bann shomèr, pou bann anpwa prékèr, pou bann pov. Sakifo, sé èd bann jèn. Sakifo, sé an awar in bon lékol, sakifo sé in linivérsité i kal pa dérnié pou donn shakinn in bon formasyon. Mé sirtou souplé sakifo pou vréman ? Arèt èk la kouyonis.
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture