Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
Di pa nou lé pa prévni, di pa nou téi koné pa !
23 désanm 2023, sanm

Mézami mi panss zot i koné dann program parti kominiss rényoné néna in bonpé poin. Ni sava pa anparl toussala zordi, mé ni vé anparl in poin inportan pars sa i angaj noute l’avnir é so poin-la sé lotonomi alimantèr — i di ossi le lotosifizanss alimantèr. Dopi dé zané é dé zané, la vi internassyonal kissoi la guèr, kissoi la maladi, kissoi ankor la kriz agrikol, lo dérègloman klimatik, i komande anou pou trape noute lotonomi alimantèr si nou lé moindreman in pé rézonab...
Mé i diré dann toussa bann kriz ni travèrs dopi dé zané, ni rofiz alé pli loin dann noute roflékssion-pa nou, parti kominiss, mé lé z’ote, sak la roflékssion la fine tonb an pane, bann léspri kourte, sak lé dann lo déni. Sak i di ni pé konte dsi La Franss l’èr La Franss mèm i di anou konte dsi noute souvrènté alimantèr. An fète li di, mé li pass son tan pass anou zanbèk pou anpèsh anou prann noute résponsabilité par raporte noute nouritir pou l’avnir.
Mézami néna kék somenn Dev Virashawmy lé mor é avan mor li la koz avèk in bonpé pèrsonalité son péi é dann sak li di bien sir néna k’i fo done son plass lo kréol maurisien, mé néna son rokomandassion k’i di bann moune son péi : « Plante in pyé fouyapin dann zot kour, sa va anpèsh azot mor d’fain ». Sak lé vré pou Maurice, pou bannzil komor, lé vré pou La Rényon é nou ossi v’ariv lo zour nou v’alé dormi noute boujaron vide.
Mé par l’fète kossa i ariv zordi ? i ariv ké bann konpagni maritime lé ataké par bann mouvman d’rézistanss — dann la mèr rouj i zoti désside toudinkou arète sirkil par la mèr rouz épi kontourn l’afrik par lo kap bonne éspéranss ; alé oir néna 73 % noute bann marshandiz i sorte l’Érop. Zot i konpran bien kèl sar la shèrté d’vi pou nou, kèl sar la rarté bann produi alimantèr é bien antandi nou lé pa paré pou lo nouvo kriz i sava tonb dsi nou.
Méssyé l’préfé, wi sava dann bann manifèstassion kiltirèl La Rényon, mi bate la min pou ou. Sa i ède aou konprann noute péi, mi doute pa. Mé si wi gingn éssèye konprann dann kèl ka ni lé par rapor noute souvrènté alimantèr. Sèye konprann bann rényoné. Zot zot i konpran bann sistyassion konmsa é zot i koné lé zannui i atann azot é la pa bann rényon ofissyèl va solissyone noute problème.
A bon antandèr, salu !
Justin
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture