
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Di pa nou lé pa prévni, di pa nou téi koné pa !
23 désanm 2023, sanm
Mézami mi panss zot i koné dann program parti kominiss rényoné néna in bonpé poin. Ni sava pa anparl toussala zordi, mé ni vé anparl in poin inportan pars sa i angaj noute l’avnir é so poin-la sé lotonomi alimantèr — i di ossi le lotosifizanss alimantèr. Dopi dé zané é dé zané, la vi internassyonal kissoi la guèr, kissoi la maladi, kissoi ankor la kriz agrikol, lo dérègloman klimatik, i komande anou pou trape noute lotonomi alimantèr si nou lé moindreman in pé rézonab...
Mé i diré dann toussa bann kriz ni travèrs dopi dé zané, ni rofiz alé pli loin dann noute roflékssion-pa nou, parti kominiss, mé lé z’ote, sak la roflékssion la fine tonb an pane, bann léspri kourte, sak lé dann lo déni. Sak i di ni pé konte dsi La Franss l’èr La Franss mèm i di anou konte dsi noute souvrènté alimantèr. An fète li di, mé li pass son tan pass anou zanbèk pou anpèsh anou prann noute résponsabilité par raporte noute nouritir pou l’avnir.
Mézami néna kék somenn Dev Virashawmy lé mor é avan mor li la koz avèk in bonpé pèrsonalité son péi é dann sak li di bien sir néna k’i fo done son plass lo kréol maurisien, mé néna son rokomandassion k’i di bann moune son péi : « Plante in pyé fouyapin dann zot kour, sa va anpèsh azot mor d’fain ». Sak lé vré pou Maurice, pou bannzil komor, lé vré pou La Rényon é nou ossi v’ariv lo zour nou v’alé dormi noute boujaron vide.
Mé par l’fète kossa i ariv zordi ? i ariv ké bann konpagni maritime lé ataké par bann mouvman d’rézistanss — dann la mèr rouj i zoti désside toudinkou arète sirkil par la mèr rouz épi kontourn l’afrik par lo kap bonne éspéranss ; alé oir néna 73 % noute bann marshandiz i sorte l’Érop. Zot i konpran bien kèl sar la shèrté d’vi pou nou, kèl sar la rarté bann produi alimantèr é bien antandi nou lé pa paré pou lo nouvo kriz i sava tonb dsi nou.
Méssyé l’préfé, wi sava dann bann manifèstassion kiltirèl La Rényon, mi bate la min pou ou. Sa i ède aou konprann noute péi, mi doute pa. Mé si wi gingn éssèye konprann dann kèl ka ni lé par rapor noute souvrènté alimantèr. Sèye konprann bann rényoné. Zot zot i konpran bann sistyassion konmsa é zot i koné lé zannui i atann azot é la pa bann rényon ofissyèl va solissyone noute problème.
A bon antandèr, salu !
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)