Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
16 séptanm 2011, sanm

Vantyèr o soir, moin la antann mésyé Caillé dési Antènn-Rényon. Li té apré fé inn-dé komantèr par raport la désizyon tribinal l’avé rann. D’apré sak li di, lo tribinal la valide son plan pou rodrès son group. In bon nouvel, solon li. Moin, mi vé bien kroir, mé kan li anparl bann shif la dète pou ranboursé, mi pans, in bonpé d’moun konm moin, zot tète la tourné kan zot la antann sa. Mi vé bien kroir ali konm moin la di, dabor inn pou bann travayèr, touléka sète la pa pèrd zot boulo dépi dizuit moi, pars kan i fé lo total, nana kant mèm plis désan travayèr dann in ka konmsa. Li la di, li éspèr son group va nyabou arpran son bann ansien travayèr, nouvo shomèr. Mi pans, in bonpé d’moun i souète sa osi, é ki vivra véra !
Li la di in n’afèr i mérite bann Rényoné i réflèshi la dsi. La pa kan li la di, dann péryod i sort pasé, li l’avé poin bonpé z’ami. Zis troi kat, d’apré sak moin la konpri. Sa lé normal, é mi pans mèm, bann shakal lété pa tro loin, épi té i tourn otour pou partaz son karkas. Dizon in pyé d’boi, toulmoun i marsh dési kan li lé a-tèr ! Sa lé bien trist, mé la réalité lé souvan défoi bien trist. Mé, moin la di, li la fé in kozman i mérite demoun i réfléshi. Li la fé apopré réfléksyon-la : li la domann pou kosa, bann Rényoné, bann l’antropriz, bann politik, bann sitoiyin i fé konmsi zot i kass pa la tète oir nout patrimoine rényoné pass dan la min bann moun déor. Solon li, mèm si té i tras in kroi dsi lo group Caillé, demoun nora pa fé pliské sa.
Dépi in koup de tan, in bonpé l’antropriz la sort dann patrimoine La Rényon épi la tonm dann panyé lantropriz déor. Sanm pou moin, sa lé pa bon pou nou vik bann l’antropriz i sort déor na poin l’éspri patriyote pou La Rényon. Donk, zot i ashète, zot i vann, zot i vann, zot i ashète. San fé in ka avèk lo patrimoine bann Rényoné la batir, zénérasyon apré zénérasyon, èk zot kouraj épi zot transpirasyon. La kane lé pi anou. Edéna galman, épi d’ot ankor. Moin lé mèm sir, in pé i rèv lo zour zot va kapar Air Austral an konplisité rant Air France épi d’ot... San sousyé nout bézoin pou dévlop nout péi.
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)