Sanm pou moin, sa i fo fé rogardé sa !

16 mai 2012, par Justin

Na dé foi, konm di lo kont, lé préférab tourn sèt foi son lang dan son boush avann kozé. Pars, sanm pou moin, na in bann parol i tyé, é pa arienk sèk i rosoi, mé sèk i pronons lo bann parol. Pou kosa mi di sa ? In pé la malkozé so tan isi ? Zot kozman lété pou dmoun, é lo kozman noré artourn dsi zot konm in boumrang ?
Donk, dimansh pasé, madanm Bello la fé in rasanbléman dann in sinéma Sin-Pol. Bien sir, èl la invit tout la bann, pou in oui, pou in non, l’avé in roprosh pou fé nout parti. Romark azot bien ! Zot nana zot rézon. I parétré, la diréksyon Parti kominis i bot pa zot. An partikilyé zot i aprésyé pa Paul Vergès avèk Elie Hoarau. Pou kosa ? Pétèt pars Parti kominis la fé dmoun èk zot épi biensir zot na arienk in l’anvi, sé sasine lo pèr. In pé i di la psikanaliz i ésplik sa ! Moin, pou mon par, mi pans zot shoviy lé fine si tèlman gonflé, na pi shosèt, na pi soulyé, na pi savat dé doi pou rant dodan. I paré galman, souvan défoi, nana gronouy i domann in roi ou bien in rène. Suivan lo ka !

Donk lo promyé adzoin komine Sin-Pol, i apèl Gamarus, la kozé pou dir tout son malédiksyon pou la diréksyon nout parti é galman pou Jean-Yves Langenier. Ala k’li di Jean-Yves, « alé di out mètr, isi sé la rézistans ». Donk d’apré li, lo mèr Lo Port na in mètr kékpar. Moin la touzour pansé, dann nout parti li na arienk kamarad, i koz égal-égal inn avèk l’ot. Li vé dir Langenier la gingn in ord alé prézant ali dann dézyèm sirkonskripsyon. La na in l’érèr, pars tout kominis i koné*, pou èt kandida, i fo out bann dalon dann séksyon i done zot akor, i fo ou mèm ou i vé, i fo osi lo parti lé dakor èk ou. D’apré sak mi koné, lo mèr Lo Port la pran tout son tan pou li done son akor, konm madanm Bello pou di son dézakor... Na kant mèm in késtyon pli grav k’in sinp kozman éléktoral la boush rouvèr, pars kan ou i di "mètr", dan out tèt, i pé avoir osi lo mo "zésklav" konm la méday èk son rovèr. I pé di mètr, dann lo ka nana galman sèrvitèr. Lé vré, l’esklavaz lé aboli dopi 1848, donk la pi bann mètr, konm la pi z’ésklav. Lé vré galman, na pi lo mètr avèk lo sèrvitèr. Mé pou in pé, sak lé aboli ofisyèlman, son rasine la pankor konplètman déplanté. Donk, konm zot i lé, dan zot tèt, zot i ziz lé z’ot. Tansyon lo rotour ! Séryé, mi pans sa in n’afèr i fo fé rogardé sa !

* Mèm kongré Sin-Lui, zot la vot so l’éstati-la, dé min lové !

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus