Sé kan la boul i dsann ké li robonm apré ! Lé vré, la pa vré ?

25 séptanm 2015, sanm Justin

Na poin lontan, dann Témoignages, moin la anparl Lo Samoa [1] : in péi pov konm di médsin dsou pèrfizyon gras larzan l’éparpiyman – lo diaspora si zot i vé – i anvoy pou z’ot famiy, gras galman in l’ède l’ONU i anvoy, mé in péi l’apré sort dann la mizèr par li-mèm avèk son l’agrikiltir bio. Sé in ONG la mète ali dann shomin-la.

Nana i bonpé d’tan moin la trouv Jean-Claude de Lestrac, in kador dann la politik l’Il Maurice épi la COI [2] pars sé li-mèm lo sékrétèr zénéral la roganizasyon-la. Li té apré rakont sak té an parmi, kan nout voizine la gingn son l’indépandans l’avé in rapor bann z’ékspèr té i rokomann pou abandone péi-la lo pli vit posib. Pou kosa ? Pars li té kondané viv dan la mizèr é tout kominoté té i sar rant an batay inn avèk l’ot… lo san téi sar koulé é tout lo tranbleman. Zordi ni koné koman l’il Maurice i lé, é ké li lé bien armé pou fèr fas l’avnir.

Koméla ni antan souvan dé foi anparl l’Afrik. In bann gran péi, pov, avèk la guèr, la famine é tout sort tablatir, mèm bann maladi ni koné pi isi La Rényon. Malgré tousala bann zékspèr l’ékonomi, l’apré di lo kontinan i sar plis dévlopé dann vintéinyème syèk sé l’Afrik. Li sort an-ba mé li va romont an-o. Sa la pa in kozman an l’èr.

Nou mèm La Rényon ? Nou lé an-ba pou nout lékonomi la prodiksyon, shomaz i mine anou, l’ilétris i pèz anou atèr, in bann gro niyaz noir l’apré ramasé dsi nout tète étsétéra, étsétéra la ké lo ra… Mé nou na nout z’atou osi. Alor, akoz ni rèvré pa d’in péi dévlopé pou nou isi dann l’oséan indien. Moin mi kroi ! si ni koup nout shène, si ni fé la riptir avèk nout pasé. La boul i dsann i dsann mé aprésa li robonm ! Lé vré la pa vré ?

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus