Sé kann k’i fo kritiké, sansa lo sistèm lésploitasyon nou lé d’dan ?

27 zwin 2019, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dopi l’étèrnité, mi pans zot i koné pa vréman kosa i lé kann. Si ou i konétré konbien foi, kan moin té i travaye dann kann, moin la modi so kann – la , konbien foi moin la souète i fini avèk son ras : mi modi ali pou son divé i rant dan la shèr, mi modi ali pou fourmi rouz gro konm ti i pik domoun ziska lo san, mi modi ali pars moin la zamé gingn mon vi ladan, mi modi ali pars néna arienk bann plantèr épi bann kapitalis la viv la dsi é la plipar d’tan avèk sibvansyon. Si in zour mi oi la fin kann, ébin mi pé dir aou sar pou moin konm in bénédiksyon. Tok ! Pran sa pou toué !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant i koz toultan la boush rouvèr, out kozman la pa pou étone amoin ditou. Moin la fine antann sa in gran kantité foi é la pa pou sa mi sava done rézon tout bann kozèr pou anpèsh la boush santi mové.
Final de kont lo roprosh ou i adrèss lo kann, sanm pou moin sé plito in roprosh ou i fé lo sistème lésploitasyon ni viv dodan é pa arienk zordi, mé an tou tan… Ou i parl késtyonn divé mé divé sa néna lontan. Mi jur aou, néna lontan moin la pankor antann in n’afèr konmsa.
Ou i parl fourmi ébin matant sré bon ni poz anou lo bon késtyon la dsi. Lé vré koméla, in pé partou, néna fourmi kisoi dann karo kann, kisoi dann karo in pé tout zafèr. I fo ni domann anou sèryèzman, si la pa lo bann médikaman shimik, si la pa l’angré, sansa lo dézèrban lo sistèm la fors anou pou pran i provok pa so linvazyon fourmi.I fo ni domann anou si la pa pal o sistèm de plantaz la dézékiib la natir ké fourmi pi d’ot tablatir l’apré atak anou. Kalkil bien !
Astèr ou i parl sibvansyon, mé lo sibvansyon, ou i pans vréman sé pou fé viv bann plantèr sansa pou angrèss bann sosyété kapitalis : pou fé ashté tout zot salté d’produi, pou andète bann plantèr é anpliské sa mète azot dsi lo bor lo kapotaz ékonomik. Kalkil bien ou va oir si la pa sa !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus