Sé koi le néo-kolonyalism ? Koman ni apèl lo réjime nou lé d’dan ?

30 avril, sanm Justin

Mi di souvan mé mwin lé pa toussèl,La Rényon i viv sou in réjime néo-kolonyalist . Souvan défoi mi rode kossa mi di égzaktoman é mi domann amwin kossa mi mète dodan lo réjime néo-kolonyaliss mi anparl souvan.

Dabor mi panss la Rényon d’avan la loi disnèf mars 46 lé pa parèye la Rényon mi koné zordi apré katrovin zané konm départman. Néna in bonpé diféranss mé i mank amwin la plass, épi lo tan, épi galman la konéssans pou anparl bien konm k’i fo mé mi pé dir La Rényon sé pa in koloni.

Poitan mi ansouvien inn-dé kamarad la ékrir in liv avèk a popré konm tit : « La rényon 1969,in koloni franssèz ». In liv mi panss a lir, a rolir pou bien konprann sak lo lékip ékrivèr té i vé dir égzaktoman (lotèr sé lo cercle Eliard Laude é sa la parète dann zédission Maspero-127 paz é la parète promyé zanvyé 1969)

Pliss an avan dann tan ni trouv bann tèz nout parti pou son promyé kongré (1959) é sa ossi té in dokiman a lir, a travayé pou bien konprann nout réalité é bann nouvo i rant dann lo parti noré rézon d’bien travaye bann tèks-la.

Pou in pé la loi 19/03/1946 sé in loi l’égalité sossyal mèm si la mète in bonpé l’tan pou tradui sa dann la réalité — té dir pou nout parti arash l’égalité sossyal ofisyèlman.Mé si nou la gingn (l’égalité sossyal) nou la pwin l’égalité ékonomik é sé sak i fé pou ma par mi tir pa lo mo kolonyaliss, é mi mète solman néo dovan — donk nouvo kolonyaliss.

Ni parl la vi shèr : bin sa lé bien vré é nout popilassion i san passé pa solman koméla mé dopi in bon koup de tan. Bonpé d’moune i propoz dé shoz a fèr mé néna kékshoz k’i rann nout dévlopman inpossib, donk i mank anou déssèrtènn liberté pou antroprann é ni pé dir nou lé anpèshé, konm in sèrtène souvrèneté — in sèrtin pouvoir — donk sa i ranfors amwin dann mon lidé mète sinploman « néo’ dovan lo mo kolonyaliss.

Alor si mi rovien dsi sakmwin la ékrir an-o la, lidé apèl nout réjime , « néo-kolonyaliss » lé pa in fo l’idé, lé pa in mové l’idé mé in l’idé i mérite d’ète aprofondi pou pèrmète anou bien konprann sak ni di é trouv in manyèr pou sorte dann nout lanboulkidi.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus