Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
19 zwin 2014, sanm

Zot i rapèl moin lavé komans parl a zot in liv Claude ALLEGRE.
Lu la ékri sa an 1990 ; a moin mi lir 24 tran aprè !
Li dékline sa an plizir zafèr, na 10 sapit ; a sak foi li poz in problèm, a nou réflési si nou lé dakor ou pa, konm li lé in siantifik mé osi in angazé politik, li pé pa ékri ninport koué é aksèpt ninport koué an partikilié dé zékolozis ; anfin li mèt an déba ; a nou d war koué nou pans.
La Tèr lé menasé, vré ou fo, dan kèl mézir, fo dramatizé ou pa !?
Na la polisyon, bon bin koman i fo fé po o moin diminié.
Lozone parey, lé par androi ; na moyin bann zindistri fé moin dioksid karbone, par égzanp po produi ki polu, itiliz lésans san plon, mé la falu batay èk résponsab ékonomik, politik, dé zané !
Lo, kab manka nou ; atansyon nitrat, fosfat i dsann dann nap fréatik.
Arèt zèt tout dan loséan, sa la pa in pirifikatèr infini… koté oséan pasifik, nana in ta salté i flot, na si tèlman oui kroiré in 7éme kontinan ! Va tié nout zanimo marin (torti, dofin, zoizo).
Lom i modifi pa lo klima plis kin gro eksplozion volkan lisland ; bon, lom sé in animal konm ninport a kèl ; lès a li viv ; fo osi li manz, li respire, li konstrui son kaz, li déplas… Ti pé pa anpès in Afrikin (ou in haisiin) bril in bout boi po fé kui son diné oté !
I fo invant lékolozi po lé vil osi ; lékolozi sé in lékilib ; in dévlopman dirab. Sa i konsern pa in péi solman ; i intérès toul moun si la Tèr antièr.
Fodré minm ke lé pli gran polièr sé lé pli gran payèr ; mèt in lamann ; èk so larzan, fé ankor la rosers po amélior ankor lo zénétik si i fo ; invant in organis vivan ki siprim la polisyon.
Lo : ninpé i gaspi tro(loNor), dot i kont gout par gout (lo Sid) !
Ekonomiz …pétrol, sarbon, uranium, tou sa la, sa lé pa inépuizab !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial