Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
25 novanm 2010, sanm

La poin lontan in ga la di konmsa, li sava nétoiye bann banlyé la France kou d’karchèr. In pé d’moun té pa kontan, la trouv lo patoi in pé brital. La mazorité d’moun lété kontan. Zot la pans, ala in boug i plézante pa é bann délinkan na ka byin pran atansyon d’zot. Aprésa, lo boug la gingn zéléksyon prézidan la Répiblik. La done ali lokazyon pou aplik son program.
In drol l’ékouasyon
Solman, li la prézante bann Fransé in drol l’ékouasyon ni pé rézime konmsa : « O moins nana la polis, oplis nana la sékirité é oplis na la polis, o-moins nana la sékitrité ». I fo dir, dann in pé toute z’afèr lo boug i rézone konm sa. Mon dalon sak i apèl zanbash i mank pa d’dir lo boug i rézone konm in tanbour. Mi pran son kozman pou la valèr, mé lé vré lékouasyon Sarkozy la étone amoin in pé. Pars, son formil la pa done bon rézilta. Koméla, ziska, in pé i tir dann la vil avèl fizi-la-guèr. Sanm pou moin lo karshèr la anréyé.
Sa la pa in moiyin privatizé sa ?
Ala sak in pé i di... mi vann sa konm moin l’ashté. Si i diminyé lo nonm la polis, la sékirité va diminyé, é l’insékirité va goumanté. Donk demoun, konm zot i pé pa konte déssi l’État, va fé apèl bann polis privé. Konmsa, sé bann polis privé va vanj pou la sékirité. Kosa sa i ansèrv ? Bin, lé sinp, bann sosyété d’vizil, sa in bann moun i pèz pa déssi bidzé l’État, é si i fé sa in pé dann toute séktèr va diminyé la préssion déssi l’État é bidzé l’État sar moins dézékilib. Normalman oui ! Mé si i diminyé z’inpo bann moun nana lo pourkoi avèk lo boukliyé, alors bidzé l’État lé riskab ète in pé plis an dégréné.
Bin alors, kosa i rèss pou fèr ? I rès pou manyé lo rabo, pou rabote lo bann nish fiskal épi sosyal. Épi, si i marsh pa, nora byin in rézilta, pèrsone i atann pa : va privatiz la politik piblik firamézir, pars sé sa lo rézilta lo pti bononm l’apré rod pou an avoir.
Justin
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)