Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
9 novanm 2020, sanm

Somenn passé, moin la lir dsi l’internet néna in l’assosyasion, i milite pou la sékirité alimantèr. El na rézon, mil foi rézon é bann zarguiman pou vanj pou in projé konmsa, i mank pa. Romark azot bien sa sé in projé i fé parti lo vinnsink propozisyon Parti kominis rényoné (PCR) é zordi mi pans la mazorité d’moun lé dakor pou sa.
Ni pé di an vrak déssèrtènn rézon konm :
Bann rényoné i manz do ri mé ziska zordi ni produi in pti kantité la pa sifizan pou nou. Mé ni pé plant do ri isi La Rényon, nou la plant par l’passé é ni pé plant zordi an kantité sifizant é d’apré sak moin la lir, lo rannman lé bon, é plizanpli bon, épi néna la tèr pou plant séréal-la.
Ni plant léguime isi La Rényon é i anmank pa dsi marshé forin é ni pé anplant plis é assir nout sékirité dsi poinnvizé-la, ni pé plant lo grin galman. Ni pé plant galman rasine pou nou manzé : isi manyok i donn bien, kanbar i pouss fantézi, sonz osi, épi d’ot kalité rasine ni manz sa bien. Mayi, sa nou la planté dopi lontan, sorho, pti mil, gro mil ni koné sa.
Frui, ni lé armé pou saa émèm nou néna dé sézon pou bann frui ; Alor, frui dann la sékirité alimantèr, akoz pa.
Lélvaz sa i fé pa pèr anou : kisa i an souvien pa lélvz koshon koté son kaz, kabri i tyé ankantité kan i ari bann fète rtamoul, volaye ? Néna partou sa. Poisson ? Ala in bon késtyon : ni pé pèsh poisson sovaz, mé ni pé fé lélvaz osi. Mé antansyon réshofman klimatik ! Antansyon bishik i disparète, poissonn rivyèr néna mé néna in sovtaz pou fé é lé pliské irzan. La shass bann zanimo sovaz onm tang, konm lyèv, konm sèrf sa osi lé possib mé i fo travaye sèryèzman pou sa.
Mi arète la dann lo l’énimérasyon pars moin lé sir in bonpé va zok amoin pou dir in n’afèr konmsa. Mé mi pé kant mèm poz in pé kondisyon : i fo anou la pèrmakiltir, sansa l’agrikiltir vérité mé zami : la sékirité alimantèr moin lé pour a mil pour san, mé la pa bézoin tyé nout kann pou sa ! biolozi, i fo in politik fiskal adapté, i fo in sistèm roshèrch bien adapté, in formasyon bann plantèr épi lo prodiktèr an zénéral.
Siprime kann ? L’èrla, mon pti pé dsan i bouye. Kossa ? Ni sava priv anou d’in rishèss konmsa sinploman pou ramass la miz l’ède éropéène. Kann sé dosik, lé vré, mé pa arienk dosik ! Néna tout bann ko produi pou amenn anou dann shomin in gran divèrsifikasyon nout lékonomi.
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
La limite de 1,5 degré de l’Accord de Paris bientôt franchie
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?