Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
16 zwiyé 2020, sanm

Mé zami, figir azot moin zanfan plantèr-par in bransh-donk momandoné moin osi moin la rèv fé la mèm shoz mon papa téi fé. Mé oila, dann tan mi anparl azot, sa lété pa bien vi ditou, pars konm mon momon téi di : « Plantèr i tir lo dyab par la ké ». koméla lé ankor vré mé ni pé dir lé shoz l’apré shanjé.
Pou kosa l’apré shanjé ? Pou in bonpé rézon mé ni pé déza di inn. Koméla néna lo lagrikiltir klasik avèk l’angré épi bann produi fitosanitèr, mé néna galman la pèrmakiltir, lagrikiltir bio, épi l’aquaponie-poisson i ède anou fé pous légime épi frui, akoz pa nout ri, épi in pé tout nout manjaye avèk konpos li dépoz dann fon bassinn lo.
Zot i oi néna dé shoz nouvèl é sa i fo pa krash dosi… Moin lé sir, si n’avé sa dann tan moin lété jenn, mon papa nora été dakor pou moin travaye la tèr. Li téi yèm bonpé la nouvoté, la syans, mé dann tan la nouvoté téi fé mal la tèr é anplis èl téi kout shèr.
Mi pans in pé va di, lé pli proférab asiz sou klime, plito ké ral gongonn soufrans.I pé di sa, mé napoin in bonpé la plass pou asir dsou klime. Zordi, d’apré sak moin la lir, lé posib gingn la vi dann travaye la tèr é sa sé in dézyèm bon rézon pou moin d’alé travaye la tèr.. Mi ansouvien in kanadien téi di konmsa i fo :
« Shanj l’agrikiltir de mass, par in mass zagrikiltèr ».
Mi souvien moin la lir in lartik dsi internet, téi di konmsa, koméla, avèk la pèrmakiltir, lé posib nouri son famiy dsi in tèrin gran konm in térin fotball. Ala pou kosa mi pans isi la Rényon lé posib plizyèr milyé d’moun i pé gingn zot vi an travayan dann l’agrikiltir… Lé ga, mi arète tèrla pou zordi, mé lèss amoin rodir azot pars moin la fine di in foi : la sékirité alimantèr sé in mo d’ord révolisyonèr !
NB-Mi rapèl azot in kozman Prosper Eve istorien rényoné la di : « Kan ou néna in gard manjé plin I fo tash moiyin gard ali. »Sé in sékirité pou domin.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Bann modékri andann forom
16 zwiyé 2020, 23:34, sanm Arthur
Mi ça va bossé en Métropôle, la Creuse, mi entendu parlé, na poin peur. Aster, mi veu trouvé dignité, fondé in famil, réyoné sont parti Kébec, faire ecol et travay manque pas, bien payé, ça lé bon pour nou, atenden retour du train, arrivé téléférick, ter péi St Jospeh-Ste Roz. la sara bon pou zot tous, stop polusion, not zenfant, la natur, tourism, tout é lié, Arthur.