Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
25 octob 2024, sanm

Mézami lé possib poz in késtyon konmsa é pétète lé itil, mé solman drèss in plan dsi la komète lé touzour konpliké, pars listoir noute lang i amontr anou koman noute zénérassion lété dan l’érér.
Fitintan bonpé d’moune téi panss la lang kréol téi doi disparète pars li té an konkiranss avèk lo franssé épi toute bann média é galman lansègnman té i fé dann la lang bann franssé. Konm lo franssé l’avé toute bann moiyin pou li, forssé pa zordi pa domin lo kréol téi doi disparète.
Mi rapèl in vice-réktèr téi di : mon granpèr avèk mon granmèr téi koz an provanssal é pa an franssé, mon bann paran téi konpran lo provanssal mé téi koz franssé. Kan l’ariv mon tour mi konpran pi lo provanssal, é mi parl franssé. Aprésa li téi di, déstin kréol lé parèye, pa zordi pa domin li va disparète.
Mézami li téi di sa dann bann zané 1970-1980 é sa i rann amwin triste, pars si lé vré, wala in moune la pa koz avèk son bann gran-paran é mi plin ali, konm étan mwin mèm granpèr mi plègn granpèr-la é fransh vérité mi domann amwin koman la kiltir familial la fé pou pass zénérassion an zénérassion. Mi plègn bann ti zanfan pou lo mank léssassyèl dann la rolassion avèk zot gran paran.
Lo tan la passé é mi sorte garde in statistik i di konmsa 80 % d’moune La Rényon i « métriz » lo kréol rényoné. Donk nou lé lwin d’sak lo fo-profète de viss-réktèr téi di é pou bann moune konm mwin sé in rézilta mi apréssyé. Mé mi domann an mwin mèm kèl par mon zénérassion la pran ladan pou trape in rézilta konm sète la.
Dann lo statistik i di, an parmi bann jenn, néna solman 73 % i métriz lo kréol. Sa i vé dir kossa ? Sa i vé dir lo pourssantaz rényoné i koz kréol va diminyé ? Fransh vérité mézami alon arète trass bann plan dsi la komète pars ni koné sak i di sa nora tou fo.
Promi ziré ké zot nora tou fo !
Finalman kèl sar laplass lo kréol an parmi noute popilassion ? Sirman sa i dépan la politik kiltirèl épi linguistike ofisyèl, mé sa va dépann sak nou va fé an maronaz, épi la plass nou va done lo kréol dann nou mèm, dann ladministrassion, dan lékol, dann la mizik, la kiltir donk néna a voir.
Sé pou sa mi sava pa dir kèl sar lavnir lo kréol inn foi ma vi sar fine bakil l’ote koté mé konm mwin lé optimist mi di la plass noute kréol ? Lo pliss plass possib, Lo méyèr plass possib.
A bon antandèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture