Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
15 octob 2021, sanm

Oute mazèsté, si mi ékri lète-la pou ou, zordi, sé pars mwin lé fatigué oir la manyèr ou l’apré trète bande shagoss dopi prèss sinkantan. Mazèsté, mwin lé fatigué konm rényoné-konm frère bande shagossiene épi bande shagossien, mon kèr i sègn kan mi oir la fasson i trète banna. Lé vré a s’ki paré la Rène i règn épi i gouvèrn pa solon la loi bande zanglé. Lé vré la pa ou k’i désside é sé bande gouvènman mé sa i shanj pa arien dann la soufranss bande shagossien(e) l’apré siporté. ; sa i shanj pa arien dann oute résponsabilité.
Mazèsté konpran amwin bien ! Ou la pa in zéro la gosh in shif, wi mète pa lo pouss sinploman kan gouvèrnman i domande aou. Si mi tronpe pa, vu de loin, mi panss ou néna in gran lotorité moral é sé oute signatir k’i done son forss bande déssizyon gouvèrnmantal. Sé oute signatir k’i fé ké zordi ankor bande demoune shagoss épi zot déssandan lé privé d’ rotourn viv dann zot péi. Final de konte sé par ou ké sa i ariv, sé par oute fote ké sa i ariv ankor zordi.
Mazèsté, nou rényoné, ni san nou lé famiye avèk bande shagossien : konm zot nou-antouléka in bon kantité rantre nou-la konète la déportassion, la konète limilyassion é lo krime la trète épi lésklavaz. nou lété frère é sère dann noute malèr é si zordi la trète avèk lésklavaz pou zot konm pou nou, sa la fine disparète, shak zour k’i pass la doulèr zot zansète lé ravivé dann zot par lanpèshman zot lé d’dan pou rotourn viv dann zot péi d’néssanss bienémé.
Mazèsté wi koné – antouléka ou lé sanssé konète – koman toussa l’arivé par la maliss épi par la fors oute bande sizé. Ou lé sanssé konète bande shagossien(e) la zamé bèss lo bra é zordi ankor zot i kontinyé lite pou zot droi, sinploman pou zote droi imin, viv si zot i vé dann péi zot péi d’ néssanss… zot droi fondamantal, zot droi imin.
Sé par ou ké zot soufranss i kontinyé zordi.
Zordi bande pli gran tribinal internasyonal la fine done aou tor : kour internasyonal la Haye li, tribinal la mèr li, épi d’ote zotorité mondyal. Zordi oute péi lé izolé dann lo konssèr bande nassion é o firamézir oute péi sar plizanpli toussèl, plizanpli izolé, plizanpli kritiké par lopinion piblik internasyonal.
Mé lizolman, mazèsté, sé in mové konséyèr. Kissa i koné si domin bande serviss sokré oute péi – sansa sète l’amérik é sé pou nou lo mème zafèr – i sava pa ankor azoute d’ote krime avèk sak lé fine komète. Kissa k’i koné si domin la pa konte bande viktime ké zot lé riskab brake zot zarm mortèl. Si sa i ariv, é si bande viktime i gingn la mor dann ète afèr-la mi di aou, franshman, sé ou ké nora pouss dsi bouton. Sé ou ké sar résponsab an tan ké otorité moral la malédiksyon va rotonbe dsi ou é dsi oute pé pandan dé zénérassion é dé zénérassion.
Avan k’in n’afèr konmsa i ariv, mi souète la rézon i pran lo pa dsi la folie, é ké wi rokoné lo droi bande shagossien viv an pé dann zot péi. An tan ké otorité moral wi pé fère sa pou noute sère é frère shagossien épi rofèrm lo gran liv doulèr zot l’apré siporté é zot bléssir sikatrizé.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture