Shakinn néna son talan ! Konm sa lé bien di pou vréman

2 zwiyé 2021, sanm Justin

Mézami, zordi mi vé anparl azot lo talan (dann la lang franssé i di talent) é kossa sa i vé dir ? Ni pé dire sé in kalité natirèl sansa in kalité demoune la dévlop par lédikassion épi lantrènman si tèlman èl lé for tro for dann son éspésyalité. Donk lo talan sré in kékshoz éksépssyonèl… mé mi di azot toutsuite sé in lésplikassion, mwin pèrsonèl, mwin lé pa dakor avèk sa.

Dabor, kan ni lire in pé listoir La Rényon ni tonb vitman-vitman dsi in kalité d’moun téi apèl bande noir d’talan : zésklave parmi bande zésklav mé kapab fé bande métyé plito rare épi bien itil dann la koloni. zot téi pé z’ète maréssal féran, sharpantyé, ménuizyé, kondiktèrd’ voitir a shoval sansa sharète bèf, tayèr galé, tayèr d’kostime, masson épi d’ote ankor.

Mi koné pa si zot lété konm mwin, étan pti, mwin téi pass mon tan pou rogarde so bande demoune travaye é fé zot métyé sanm pou mwin lo pli bo métyé di monde. Donk pou mwin lo talan lété in kékshoz final de konte in bonpé d’moune l’avé, é mwin l’avé poin : intèl lo talan pou siflé, mèm pou sif dann doi, l’ote in talan pou kass mang koud’galé, d’ote ankor pou fékonde bann flèr, mé mon ladmirassion téi sava dsi déssèrtin moune lété kapabe tir ni guèpe avèk la min san ansèrv la boukane. La mwin l’avé trouv lo nékplissultra.

Finalman, a bien kalkilé, antouléka si mi kroi sak in bon dalon, in frère si zot i vé, téi di, shakinn néna son talan, la kapassité fère bien késhoz é myé ké bonpé demoune. Biensir la pa sa va raporte azot dé mil é dé san, mé mi kontinyé panssé larzan la pa lo sèl mézir la kapassité d’in moune. Sé pou sa opliss lo tan i pass, opliss mi konsidère lo talan sé kékshoz bien partazé dann la natir umène.

Alor koman i fé pou débusk talan-la ? Lo myé a fère sé trouv son prope talan, pèrféksyone ali, é fère ké shé ou li dépass lé zote dann domène-la. Koman i fé sa d’apré zot ? Kèl prèv nou néna par rapor lo talan-la ? Sinploman ké tazantan li mètte aou dann in léta sogon kan wi égzèrss ali, in sorte lodéla dé ou mèm kan wi dépass sak ni pé apèl in sinp routine.

NB-An panssan, mon dalon Christian Barat in moune li ossi – konm i di-pétri d’talan li ossi.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus