Canne à sucre : la mission du ministère de l’Agriculture face au bilan de la stratégie de Tereos
19 septembre, par10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
2 séptanm 2021, sanm

Na poin lontan mwin lété apré diskite – dsi in l’èr in pé kassaz la blag - avèk in moune mi koné é nou té apré anparl in lakssyon solidarité nou l’apré fé é li la di amwin anparmi lo moune li koné néna i in mank solidarité. Alor mi di ali, konm i di souvan-« ni sava pa rofé lo monde ». Li la di amwin : an kontrère i fo rofé ali pars sansa ni sava dann mir.
Zot i koné son kozman la fé travaye mon léspri. Akoz sa ?
Zot i koné bien dann lo monde, lo gran konm lo pti-lo gran sé lo monde an zénéral, é lo pti dizon sé lo voizinaz – néna dé shoz ni apréssyé pou toute sorte kalité rézon. An parmi néna lo bande prinssip kissoi moral, kissoi sivik, kissoi prinsipe do vi é d’ote k’i mète anou alèzeé k’i fé ké ni panss la vi lé bèl. Donk sa i bote amwin. Mi panss zot ossi.
Mé néna dé shoze dann lo gran monde épi dan lo pti k’i bote pa mwin ditou. Zot ossi mi panss.. kossa par égzanp ? Rassism, linégalité lésploitassion l’om par l’om, la krétike sak lé pov, sansa sak lé étranj, konfonde la viktime avèk lo koupab, priv in moune pou rotourn dann son péi, malparl sak lé pa konm mwin. Mi arète la pars la list sré tro long. Mé ni pé domande anou kossa ni pé fé konte bande prinsip toksik i dégrènn noute sossyété.
In n’afèr sinp ni aprésyé pa dann nout pti monde, sé la mizère. Ni koné la mizère avèk toute son bande konsékanss. Mi koné néna d’moune kissoi bande lassossyasion, kissoi bande pèrsone i pèz in sèrtin poi i lite zour pou zour pou fé rokil la mizère. in pé i pé di, sé konm vide la mèr avèk in tinbal, mé d’ote i di sirman si zot l’avé la solission zot i yèmré bien.. Akoz ni komanssré par fé in loi sivil, pénal, kiltirèl, anvironemantal pou mète la mizère orlaloi. Sa i pèrmtré kondane in patron rish k’i lissansyé son bande travayèr alé oir lé possib sov lantropriz.
Akoz dann lo poinnvizé internassyonal, i fré pa galman in loi aplikab partou dann toute péi pou bande koupab fé pass la mizère d’moune dann bonpé péi ? Alé oir sré possib fère otroman. akoz i fré pa in tribinal internassyonal-konm néna déza d’ote – pou ziz in krime konm mète demoune dann la mizère dsi la tère. Krime ? Oui mi panss sé in krime kan wi fé ansorte in milyar d’moune o moinss i soufèr la fain toulézour, dopi dé z’ané, san soin, san in toi d’si la tète souvan défoi san in kabaye pou protèze son kor. Sa krime sa ! Lé vré pa par ou, pa par mwin, mé si nou la lèss fèr. Si konm lo zoizo colibri nou la paf é omins sak ni gingn ?
Alor i fo aksèpt sa, sansa rofizé é l’èr-la kozman mon kamarade i rovien dann mon tète é mi rapèl in fraz mwin la lire na poin tro lontan téi di komsa : « lo koupabe sé sak la fé l’mal, mé koupab galman sak i la lèss fère alé oir zot téi pé anpèshé. »
Shanj lo monde ? Shanj pa, mi panss shanjé zordi sa in dovoir pou l’imanité.
10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
Mézami néna inn-dé zour mwin té apré rolir dann Témoignages lo kozman nout kamarad Elie la di dann park Laurent Vergès laba o por, l’ot samdi (…)
In kozman pou la rout
Relançons la marche vers l’autonomie énergétique
Emirates connecte 140 pays à Madagascar
Ressource en eau du 1er au 15 septembre, bulletin de l’Office de l’eau Réunion
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?