Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
2 séptanm 2021, sanm

Na poin lontan mwin lété apré diskite – dsi in l’èr in pé kassaz la blag - avèk in moune mi koné é nou té apré anparl in lakssyon solidarité nou l’apré fé é li la di amwin anparmi lo moune li koné néna i in mank solidarité. Alor mi di ali, konm i di souvan-« ni sava pa rofé lo monde ». Li la di amwin : an kontrère i fo rofé ali pars sansa ni sava dann mir.
Zot i koné son kozman la fé travaye mon léspri. Akoz sa ?
Zot i koné bien dann lo monde, lo gran konm lo pti-lo gran sé lo monde an zénéral, é lo pti dizon sé lo voizinaz – néna dé shoz ni apréssyé pou toute sorte kalité rézon. An parmi néna lo bande prinssip kissoi moral, kissoi sivik, kissoi prinsipe do vi é d’ote k’i mète anou alèzeé k’i fé ké ni panss la vi lé bèl. Donk sa i bote amwin. Mi panss zot ossi.
Mé néna dé shoze dann lo gran monde épi dan lo pti k’i bote pa mwin ditou. Zot ossi mi panss.. kossa par égzanp ? Rassism, linégalité lésploitassion l’om par l’om, la krétike sak lé pov, sansa sak lé étranj, konfonde la viktime avèk lo koupab, priv in moune pou rotourn dann son péi, malparl sak lé pa konm mwin. Mi arète la pars la list sré tro long. Mé ni pé domande anou kossa ni pé fé konte bande prinsip toksik i dégrènn noute sossyété.
In n’afèr sinp ni aprésyé pa dann nout pti monde, sé la mizère. Ni koné la mizère avèk toute son bande konsékanss. Mi koné néna d’moune kissoi bande lassossyasion, kissoi bande pèrsone i pèz in sèrtin poi i lite zour pou zour pou fé rokil la mizère. in pé i pé di, sé konm vide la mèr avèk in tinbal, mé d’ote i di sirman si zot l’avé la solission zot i yèmré bien.. Akoz ni komanssré par fé in loi sivil, pénal, kiltirèl, anvironemantal pou mète la mizère orlaloi. Sa i pèrmtré kondane in patron rish k’i lissansyé son bande travayèr alé oir lé possib sov lantropriz.
Akoz dann lo poinnvizé internassyonal, i fré pa galman in loi aplikab partou dann toute péi pou bande koupab fé pass la mizère d’moune dann bonpé péi ? Alé oir sré possib fère otroman. akoz i fré pa in tribinal internassyonal-konm néna déza d’ote – pou ziz in krime konm mète demoune dann la mizère dsi la tère. Krime ? Oui mi panss sé in krime kan wi fé ansorte in milyar d’moune o moinss i soufèr la fain toulézour, dopi dé z’ané, san soin, san in toi d’si la tète souvan défoi san in kabaye pou protèze son kor. Sa krime sa ! Lé vré pa par ou, pa par mwin, mé si nou la lèss fèr. Si konm lo zoizo colibri nou la paf é omins sak ni gingn ?
Alor i fo aksèpt sa, sansa rofizé é l’èr-la kozman mon kamarade i rovien dann mon tète é mi rapèl in fraz mwin la lire na poin tro lontan téi di komsa : « lo koupabe sé sak la fé l’mal, mé koupab galman sak i la lèss fère alé oir zot téi pé anpèshé. »
Shanj lo monde ? Shanj pa, mi panss shanjé zordi sa in dovoir pou l’imanité.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture