
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
30 zwin 2022, sanm
Zot i koné bien dann lo monde, lo gran konm lo pti-lo gran sé lo monde an zénéral, é lo pti dizon sé lo voizinaz – néna dé shoz ni apréssyé. Néna dé shoz k’i bote anou pars sa i rabnde la vi bèl. Mi sava pa dir a zot lékèl mé mi pans zot ossi kan zot i kalkil bien zot i rotrouv sé shoz-la.
Mé néna dé shoze dann lo gran monde épi dan lo pti k’i bote pa nou ditou. Zot ossi mi panss… kossa par égzanp ? Lo rassism, lo tro d’inégalité rant demoune, lésploitassion l’om par l’om. Mi yèm pa kan demoune néna lo moiyin i krétike sak lé pov, sansa sak lé étranj,.. Mézami alon arète konfond la viktime avèk lo koupab ! Mi arète la pars la list sré tro long pars band e prinsip toksik k’i gangrène nout sossyété sa a i mank pa.
Lé vré ! mé kossa ni pé fé kont sa ?
In n’afèr sinp ni aprésyé pa dann nout pti monde, sé la mizère.,. Ni koné la mizère avèk toute son bande konsékanss. Mi koné néna d’moune kissoi bande lassossyasion, kissoi bande pèrsone i pèz in sèrtin poi i lite zour pou zour pou fé rokil la mizère. In pé i pé di, sé konm vide la mèr avèk in tinbal, mé d’ote i di sirman si zot l’avé la solission zot i yèmré bien. Akoz ni komanssré par fé in loi sivil, pénal, kiltirèl, anvironemantal pou mète la mizère or-la-loi. Sa i pèrmétré kondane in patron rish k’i lissansyé son bande travayèr é i kondane azot a viv dann la mizèr, alé oir lé possib sov lantropriz.
Akoz dann lo poinnvizé internassyonal, i fré pa galman in loi aplikab partou dann toute péi pou bande koupab fé pass la mizère d’moune dann bonpé péi ? Alé oir sré possib fère otroman. Akoz i fré pa in tribinal internassyonal – konm néna déza d’ote – pou ziz in krime konm mète demoune dann la mizère dsi la tère. Krime ? Oui mi panss sé in krime kan wi fé k’ in milyar d’moune o moinss i soufèr la fain toulézour, dopi dé z’ané, san soin, san in toi d’si la tète souvan défoi san in kabaye pou protèze son kor. Sa krime sa !
Astèr si néna koupab, néna ossi konpliss é la konplissité lé pinissab galman. Donk si ni fé pa arien pou sèye fé arète bande krime ni pé dir nou lé konpliss. Shakinn i fé sak li pé, mé li fé kékshoz… In kozman i vien dann montète é kozman-la i di : « lo koupabe sé sak la fé l’mal, mé koupab galman sak i la lèss fèr alé oir zot téi pé anpèshé. »
Shanj lo monde ? Shanj pa ? Mi panss shanjé zordi sa in dovoir pou l’imanité.
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)