Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
30 zwin 2022, sanm

Zot i koné bien dann lo monde, lo gran konm lo pti-lo gran sé lo monde an zénéral, é lo pti dizon sé lo voizinaz – néna dé shoz ni apréssyé. Néna dé shoz k’i bote anou pars sa i rabnde la vi bèl. Mi sava pa dir a zot lékèl mé mi pans zot ossi kan zot i kalkil bien zot i rotrouv sé shoz-la.
Mé néna dé shoze dann lo gran monde épi dan lo pti k’i bote pa nou ditou. Zot ossi mi panss… kossa par égzanp ? Lo rassism, lo tro d’inégalité rant demoune, lésploitassion l’om par l’om. Mi yèm pa kan demoune néna lo moiyin i krétike sak lé pov, sansa sak lé étranj,.. Mézami alon arète konfond la viktime avèk lo koupab ! Mi arète la pars la list sré tro long pars band e prinsip toksik k’i gangrène nout sossyété sa a i mank pa.
Lé vré ! mé kossa ni pé fé kont sa ?
In n’afèr sinp ni aprésyé pa dann nout pti monde, sé la mizère.,. Ni koné la mizère avèk toute son bande konsékanss. Mi koné néna d’moune kissoi bande lassossyasion, kissoi bande pèrsone i pèz in sèrtin poi i lite zour pou zour pou fé rokil la mizère. In pé i pé di, sé konm vide la mèr avèk in tinbal, mé d’ote i di sirman si zot l’avé la solission zot i yèmré bien. Akoz ni komanssré par fé in loi sivil, pénal, kiltirèl, anvironemantal pou mète la mizère or-la-loi. Sa i pèrmétré kondane in patron rish k’i lissansyé son bande travayèr é i kondane azot a viv dann la mizèr, alé oir lé possib sov lantropriz.
Akoz dann lo poinnvizé internassyonal, i fré pa galman in loi aplikab partou dann toute péi pou bande koupab fé pass la mizère d’moune dann bonpé péi ? Alé oir sré possib fère otroman. Akoz i fré pa in tribinal internassyonal – konm néna déza d’ote – pou ziz in krime konm mète demoune dann la mizère dsi la tère. Krime ? Oui mi panss sé in krime kan wi fé k’ in milyar d’moune o moinss i soufèr la fain toulézour, dopi dé z’ané, san soin, san in toi d’si la tète souvan défoi san in kabaye pou protèze son kor. Sa krime sa !
Astèr si néna koupab, néna ossi konpliss é la konplissité lé pinissab galman. Donk si ni fé pa arien pou sèye fé arète bande krime ni pé dir nou lé konpliss. Shakinn i fé sak li pé, mé li fé kékshoz… In kozman i vien dann montète é kozman-la i di : « lo koupabe sé sak la fé l’mal, mé koupab galman sak i la lèss fèr alé oir zot téi pé anpèshé. »
Shanj lo monde ? Shanj pa ? Mi panss shanjé zordi sa in dovoir pou l’imanité.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture