Shanpyon lo déviraz l’opinyon !

3 févrié 2018, sanm Justin

Isi La Rényon néna pa mal de bézèr d’zèf o la. Zot lé kont in n’afèr mé si zot i pans néna in graton pou tiré la dan, toutsuit zot i vir z’ot kuti é zot i vién pour, toudinkou konm si arien n’été. Myé sansa pli pir, zot i fé konmsi lété zot l’avé invant l’afèr. Si an pasan, lé posib, vol in pé bann z’idé parti kominis épi Paul Vergès, lé pli myé ankor.

Mi pans, lo shanpiyon an parmi bann shanpyon sé kant mèm Virapoullé é lo zour va ékri son l’istoir ébin demoun lé riskab éte étoné dsi lo bann déviraj bononm la lé kapab fé, é mi asir azot la pa d’yè sa i date, sa i romont dann tan li lété près ankor in jenn jan. Mi sava pa rofé l’istorik son bann traïzon mé néna dé z’afèr i vien dann mon tète zordi.

Promyé zafèr sé lo sant hospitalyé inivèrsitèr. Lo boug té kont, pars Vergès lété pour. Vira l’avé pi d’mo pou dir sa sé in n’afèr initil, danzéré, ponp a frik étsétéra, étsétéra la ké lo ra. La fé lo CHU é astèr li lé prézidan ; solman Paul Vergès l’avé dan son l’idé in sant modèrn, é bon pou la koopérasyon rant tout bann péi l’oséan indien. La pa fé sa élé bien domaz, zordi l’apré kalkil koman i aplik lo provèrb rényoné : « la rob Titine lé kourt koup an o alonj an ba ».

Mèm mizik pou la politik zordir. Pou nout parti, néna in politik i vo la pène sète i konsist dann lo rosklaz bann z’ordir. D’ot la di, i fo bril tout é mésyé Virapoullé lété an parmi si tèlman li té i vé fé sa kont la chapè boi rouz pou li lo l’izine nora été prop vèy pa koman. Gras Bon Dyé la pa fé, mé la désid fé lo trètman bann z’ordir. Zordi, kisa ni oi arivé, Mésyé Virapoullé é son gro traka sé anbar la rout La Cinor é tash moiyin ramass la miz. Si tèlman zordi Cirest avèk Cinor lé apré zoué in zé d’pongn dovan tribinal.

Majine in kou domin, i désid arfé lo tram train, kroiyé moi mésyé Vira si li an apèrsoi néna in graton pou gagné zot va oir ali débarké. Pars mésyé-la, dizon, li mèm, lo shanpyon déviraj l’opinyon dann in bi d’ramas lo pikayon.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus