Shèr, tro shèr, pa tro shèr ? Sé solon mon bann dalon, sé solon l’ka !

4 zanvié 2010, sanm Justin

Shak foi in koléktivité i fé in prozé, bann kritikèr i aranz z’ot gro zabo pou dir sa lé tro shèr. Kisa k’i sava pèy sa ? Sé nou mèm, lo koshonn péyèr. In pé i anparl mèm faraon. Bon, byin bon ! Mé faraon la fé bann piramide, é si i kalkil byin, piramide la fine pèy son kor, é mèm in pé plis-ké sa... dépi k’touris i vizite lo péi pou oir so bann z’afèr éstraordinèr... dépi k’touris i sava dépans z’ot larzan vakans dann péi l’Egypte.
Alon lèss sa par koté... alon anparl in n’afèr k’i pé fé shé nou. Dizon sa i koute par-la katrovinsink milyon. Baya ! Tousa larzan ! Oui, byinsir, mé si nana troi l’institisyon pou péyé… lo l’Éta, l’Orop épi la Réjyon. Donk la pa lo mèm i pèy toute, la pa nout Réjyon k’i pèy toute, li pèy aryink son kota. Byin bon ! Arzoute èk sa, pou fé lo batiman, i pèy lantropriz, par-la 28 milyon. L’antropriz i pèy z’ouvriyé. Lo larzan i fé marsh komèrs, i fé viv bann famiy... étséri, étsétéra. Sa i konte sa ! Sa lé pa a néglizé !
Astèr lo n’afèr la fini. Dizon sé in mizé vivan. La-dan i anparl nout bann z’ansète péi l’Afrik, péi l’Orop, péi shinoi, péi tamoul, Goudjrati, Madégaskar, d’ote é d’ote ankor. Oté, baba ! Demoun i vyin oir, demoun nana lo pourkoi, demoun na lo savoir, épi noute bann moun anou, pou démay nout rasine, pou konète nout zordi, mazine nout l’avnir. Konm lé shoz lé byin fé, larzan i rante an sifizans. Ala k’san tardé, nout mizé vivan la fine pèy son kor… sak i vyin an plis, sé bénéfis. Kèl bon l’invéstisman ! Mé kozé lé bon, fé lé méyèr ! Fé ? Bin sak mi di la, sé la MCUR, la mézon pou bann sivilizasyon épi nout l’inité. Alors, shèr ? Tro shèr ? Pa tro shèr ? Sé solon mon bann dalon ! Sé solon l’ka !

 Justin  


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus