Shomin gran-boi sa lé long : ti-pa,ti-pa n’arivé !

29 séptanm 2009, sanm Justin

Maloya, sa nout patrimoine,sa nout mizik, sa nout valèr. Dé tou-tan, sa lé konm sa ! Dé tou tan ? Zot lé byn sir ? Fé parl in pé bann z’ansyin, zot va oir si sa lé vré ! La fète zournal témoignages, dann la kour sinéma rio, in l’apré midi d’dimansh la fé in démonstrasyon maloya. Moin pèrsonèl, moin té
fyèr pars sa té i fé pans amoin l’afrik, d’ote ankor lété kontan pars zot té i mazine sak zot té i antann dann karo kann, déssèrtin nuite... mé , in pé, la kant mèm di an dsou, sa in mizik bann sovaz, sansa la di : « Mé la pa sa La Rényon ! ». Na lontan, byinsir, na mèm pli lontan k’lontan. I fé aryin, mé sé la vérité.
Dann zardin l’état, in kou la fé florali, épi la invite in troup maloya : bob, kayanm, batavèk, timba, bann shantèr, bann dansèr la doné pou kontanté. In pé té kontan. In pé la trouv drol. An plin dann rado Sin-ni, in zournalist la fé konprann li lété pa satisfé ditou in n’afèr konmsa. Nana lontan, nana mèm pli lontan ké lontan, mé lé vré kant mèm.
Mi souvyin, in zour bann kamarade la parti zoué maloya déssi la plaz l’èrmitaz. In pé dmoun la trouv sa i déranz z’ot trankilité... la poussé, la ralé, la ral-poussé, épi zandarm la mélé. I prétan dir galé la volé. Pou finir bann zouar maloya la kite l’androi é dé kamarad la pass tribinal, la kondane azot in moi la prizon. An parmi l’avé Serge Sinamalé. Na in bon koup de tan, mé lé vré kant mèm !
Sa pou dir noute bann batay kiltirèl, nou la pa gingn sa an in zour, mé la mète lontan... Alors zordi, kan in pé i di zot lé kont la Mcur, sa i étone pa moin pars, dann mon vi, moin la vi dmoun té kont maloya épi kabaré, té kont fé la fète vin désanm, lé kont la lang kréol dann l’ékol. Donk, moin lé sir va fé sa, la Mcur. Sak lé kont zordi, sar pour démin épi demoun va di : sa in mézon lé si tèlman byin néssésèr, sa in mézon nou la vouli dé tou-tan.. Oui, dé tou-tan, konm maloya, kabaré, la fète vin désanm, la route tamarin, lo tram-train, lotonomi dann lénèrzi, lo dévlopman tou-kour, épi tan d’ote shoz bann zéspri ékléré la vouli épi i vé ankor, é bann zéspri an rotar i konbate. Shomin Gran-boi, sa lé long..Ti-pa, ti-pa n’arivé !

Justin

L’ésplikasyon inn-dé pti mo :

Dé tou-tan : an tou-tan, toultan , touzour.
Ralé-poussé : in manyèr viv an rényoné ?
Drol : bizar ; in drol z’afèr : in z’afèr bizar
Bob, kayanm, batavèk : bann z’instriman pou zoué la mizik tradisyonèl
Timba : in sort xylofone (sink pyès do boi inn koté l’ote, déssi dé pyès an travèr)
.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus