Shomin Gran-Boi, sa lé long… ti pa, ti pa, n’arivé !

31 désanm 2011, sanm Justin

Kan in l’ané i fini épi in n’ot i komans, lé natirèl shakinn rantre nou i fé in kou lo bilan. Ogard ousa nou lé fine arivé épi ousa li na son l’intansyon pou alé. Akoz sa ? Pars, ni vé, ni vé pa, shak finisyon l’ané i korésponn in born dann nou shomin la vi. L’ané dèrnyèr ossi nou la fé so bilan-la. L’ané passé galman nou la fé bann projé. Mi koné pa si zot lé konm moin, mé mi romark na konm in rotar rant l’intansyon épi l’aksyon : nou la pankor ariv l’androi nou té i vé arivé, nou la pankor fé tout sak nou téi vé fé, pars nout plan té mal gaturé..

Biensir, ni pé trouv léskiz. Si nou la pa fé tout sak nou téi vé fé, sé pou la rézon k’lavé in bann kalpyé nou té i koné pa, épi nou l’avé pa prévi koman ni pé pass par dsi. Final de kont la diférans rant dé pèrsone i vien par l’fète, inn la bien fé son fèy dé route dann détay é li ariv trap son bi, épi l’ot la fé son afèr an-gro, an-gro san prévoir sak i pous ali an avan épi sak i ral ali an ayèr.

Pou in marmay i prépar in bon diplome, mi pans i fo ali in bon fèy dé route. Pou in moun i vé apran in bon téknik, konmsa mèm i fé sa. Pou in l’antropriz, akoz sré pa komsa ; pou in péi alor ? Sanm pou moin sa sé in bon fasson pou fèr. Pou fèr fass l’éshofman klimatik ? Akoz i fré pa konmsa. Solman sak lé sir i fo pa baz solman dsi in délé in an, pars dé shoz lé a kour tèrm, d’ot i tonm moiyin tèrm, d’ot i tonm lon tèrm. Si mi tronp pa. Dann tan lontan té i apèl sa planifikasyon a in bon sistèm pou ariv o-bi.

Pou sak na in gran prozé, oubli pa nout kozman kréol k’i di konmsa :"Shomin Gran-Boi, sa lé long… ti pa, ti pa, n’arivé !"

NB : in gatur sé in kord. In plan bien fiselé, sé in plan bien gaturé.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus