El Niño : 49 millions de personnes supplémentaires menacées par la faim
6 août, parAlerte lancée par le Programme alimentaire mondial
28 mé 2009, sanm

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Kossa moin la antann ? A s’ki parétré, bann rouj-de-fon la fé fèr in rout tamarin pou bann moun alé fé la kours la rou déssi. A bin, lé zoli in n’afèr konmsa ! Éya bondyé !
La pa in maléré sor in n’afèr konmsa ? Dépans miliar pou armète an valèr in zé bann marmay de ru. Apré va étone azot si la Frans, in zour fatigué par zot léstravagué, i vé pi done larzan !
Akoz la pa fé roul toupi ? Sansa zoué la marèl ? Sansa ankor fé lé kours sèrkl-barik ?
An tou lé ka, moin té fine kroir zot l’avé vni rézonab moin ; alé oir zot lé touzour rézodyab. Si lo ridikil té ki tyé ankor, in pé té fine tonm rèd-mor !
Justin la fé aèl pou répons :
Mon vyé matant touzour-dan-lérèr,
Moin lé a d’mandé oussa ou i sava rod tousa la kouyonad ou i ékri la ! Moin, pou mon par, m’a dir aou bann zé lontan lété pa pli rédikil bann zé koméla, é bann marmay lontan té i konète byin amizé. Konm marmay zordi, tou lé ka, sak lé pa vissé déssi fotèy dovan la télé...
Si mi di aou, dépi lontan, moin té apré rèv in lakadémi pou ardone favèr bann zé lontan : lé pa tro tar pou fé in n’afèr komsa é mi pans lé riskab fé d’byin bann marmay épi bann jenn, sirtou si i fé shanpyona la roulète, la krosh, daye-aryon, la marèl, la boul-o-kan, lou kouri, étsétéri, étsétéra, la ké lo ra !
Pou la rout tamarin, matant, mi sézi out kass-ti boi. Alé, anvoy aou, gaskoné si ou i vé ! Konm di lo kont, shyin i aboy, konvoi i pass !
Justin
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion Bone nouvèl : la météo an kréol dsi (…)
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial