Si bann gran i fé pa, a nou ti sitoyin koué nou pé fé ?

27 mars 2014, par Justin

1992 : Kominoté internasyonal Konférans Nasyon zuni i réuni Rio (sa lé o Brézil)…
An 2000, bann zangazman na poind zéfé konkré.
Dioksid karbone 100 million n tone ogmantasyon !
Gaz éféd sèr : ogmant 17% Etazuni ; 20% Brésil ; 27% Chine ; 28% Linnd ; 40% Lindonézi ; 8% Zapon !
Parl pa gaz karbonik : va ogmanté o zUSA 34% ant 1990 é 2010, 40% an 2015, 45% an 2020.

I ardi a ou (bann Lunesko), 86 milion èktar foré fine disparèt an 8 tan èk milié zéspès animal ou vézétal !
1997 : Kyoto (Zapon), 159 éta, zot i adopt in protokol po diminié gaz éféd sèr ; mé zot i ariv pa mèt dakor po apliké !
Brézil la propoz mèt lamand po sak i fé pa léfor ; ék so lamann, finans dann ti péi an void dévlopman, prozé ékonome an énerzi : sof o solèr, irigasyon par gravité…
Dévlopman dirab sé sa ki fo fèr.
Bann siantifik di a nou ko sa i fo fé ; pans bann zénérasyon domin, zot liberté èk zot droi.

Tout péi i doi trouv in politik po lanvironman.
Solman i fo mobilizé parlmantèr (dépité ék sénatèr), mèr (i tonm biin nou lé an périod zéléksyon isi), ékol, zénès, média, sansibiliz tout sitoyin.
I fo évit la gèr.
Par égzanp, zot i koné, domin domoun kab batay ankor, pétèt pi po lo pétrol (konm an Libi na poin lontan), mé zis po avoir in ti péd lo po boir, po viv.
Koué ti vé, si bann gran séf déta i fé pa, koman ti vé a nou bann ti kolon nou giny fé ?

 Justin 

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus