Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Si i gingn pa invanté, o mwins émite
vandrodi 14 mé 2021, sanm
Yèr zédi mwin la gingn lokazyon koze avèk in moun té apré ésplind pars la pèrsone konm d’ote la plipar d’tan kissoi lo matin, kissoi lo soir, lé pri dann lanboutéyaz loto. El té apré asplike demoun i sorte zot kaz dsi lo kou d’sinkèrdimate pou ariv a l’ère dann travaye. Pa ariv a l’èr, mé ariv ine ère édmi dovan lo travaye sansa i manke l’èr. Lo moune i di lé pa kroiyab la kantité d’moune i ashève zote nuite dann zot loto avan lèv travaye. Mwin ossi mi koné sa, émi koné d’moune konm zame pèrdi dann zot koke loto mé sak èl la di apré la fé rèss amwin bète pars zamé mwin téi kroi pa in kékshoz konmsa nora pi sorte dann son boush.
Kossa èl la di par l’fète ? El la di, lé bien domaj Paul Vergès lé pi la é li la pa gingn amenn son band projé ziska lo boute. Konm mwin lété in pé étoné, èl la di : « Lété kante même in vizyonère é la poin zordi pou prann son rolève ». Vizyonère ? Ala sak in bon pé d’moune i di an parlan Paul Vergès é lé bien vré. I sifi lire son band diskour, rapèl sak li téi di, épi avoir in pé la plass dsi disk dire son mémoir pou konprand gramoune-la, noute kamarade, i diré li l’avé dann son tète in plan pou La Rényon domin. I diré galman li l’avé dann son tète lo shèma sak lété bon pou l’imanité.
Mézami, mi pé dir azot Vergès la pa ékri in bonpé zafère, mé kan li téi fé in diskour sa lété tayé konm pou aporte lo moune téi ékoute ali son prop konviksyon solide. A ! Biiensir, la léktir Paul Vergès lé pa obligatoire kan wi fé la politike, sansa kan ou lé sharjé travaye dann lo l’aménajman noute péi é mèm lo monde antyé, mé mi panss i dovré. I dovré mète l’étide la pansé Paul Vergès in pé partou oussa i désside é oussa i fé sak lé inportan pou noute péi, pou la vi dann band pti péi é bande ptit zil, mé pli loin k’ sa pars Paul Vèrgès, dann son l’aksyon, dann son panssé lété in ome son tan.
Donk, si in pé i gingn pa fé myé ké noute kamarde Paul-é mi anvé pa d’zot pou sa- mé zot noré pu éssèye émite ali. Olèrk kass sak li la fé, sak li la majiné, é sak li l’avé prévi li téi sava fé pou noute péi é dann l’avnir émite ali é sa noré té in mark lintélizanss pou zot.