In péi i pé kontante aou, konm malkontanté,

Si i rogarde ali dann fon lo zyé.

24 octobre 2022, par Justin

Mézami, dimansh mwin lété la chaloupe é konm touzour kan i rogarde noute péi dann zyé, ni pé z’ète kontan é pa kontan an mèm tan.

Pou kossa ?

Pars mézami ninporte ékèl androi wi sava dann noute péi, si wi tienbo aou in pé o kouran d’sak i éspass in pé partou dan lo monde, wi rande aou konte néna zafèr pou gingn fé iss- néna sak lé possib pou fé, noute péi néna son potanssyalité ! I paré lé konmsa i fo dir sa. Mé an mèm tan wi rande aou konte koman banna i mète lanspèke dann dévlopman noute péi é wi rande aou konte toudinkou lo possib i dovien inpossib.

Donk nou lété La Chaloupe, é La Chaloupe, si zot i rapèl, lété péi jèrniome konm tampon, Sin-pol dan lé-o épi d’ote zandroi. L’avé fitintan pliss troi mil éktar jèrniome, avèk in gran savoir fère bande plantèr, épi avèk in kiltir indistriyèl l’avé in for randman. Ziska k’in zour la franss épi l’érope la désside jèrniome la pa in kiltir indistriyèl. Bande plantèr la révolté mé noute prodikssyon la béssé, la diminyé vèye pa koman.

Si tèlman dann lo tan d’avan nou téi produi 150 ziska 180 tone léssans alé oir koméla mi koné mèm pa si i produi in tone. In tone bon-bon kalité mèm ékssélan, mé par rapor avan sa lé trépé é la pa avèk s wi pèze dossi marshé mondyal. Aprésa la désside dann lé o La Chaloupe i sava fé lélvaz, avèk bande bassin pou ramass la plui pou romarke néna poin lontan lé difissil pou fé lélvaz dann bon kondissyon é pou in bon pri. Astèr kossa i rèst pou fèr ?

In drol dé késtyon pou nou sa ! pars si lé possib fèr in pé toute zafèr é bon kalité, pou kossa nou néna linprèssyon toute zafèr lé konstrui dsu lo sab, a tou moman, wi diré lé riskab kapoté. Si tèlman ké ni pé zète optimiste é an avoir konfyanss dan l’avnir, konmsimist udinkou é pèrde konfyanss sirto si ni romarke kart la pa dann nout min.

I pé pa kontinyé konmsa !mi koné pa kossa zot i anpanss mé mi majine.

A biento


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus