Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
22 novanm 2025, sanm

Si kélk’in i di azot dsi la késtyon d’la lang kréol La Rényon, li néna difikilté pou lir in tèks an kréol, kossa zot i panssré ? kossa zot i panssré par rapor in moune konmsa sirtou si ii yèm la lang kréol rényoné, kissoi pou èkoute bann shantèr, kissoi pou ète an parmi l’mond pou diskité, kissoi pou pou fè in bonpé zafèr i fé dann in lang donk i fé galman dann la lang kréol rényoné.
Mwin na pwin la réponss pars final de kont néna bonpé demoune i di sa é si néna in bonpé d’moune i di sa mi kroi i fo pran sak zot i di o sèryé-si lo moune lé toussèl wi pé di sé in katapar mé lé pa lo ka. Néna in dalon la di amwin konmsa, i fo dir ali pou lir dann in lang sansa pou ékrir, mé lé pa sak i intérèss ali… antouléka i fo aprann.
Mé koman aprann lir an kréol rényoné ?
Si ni gingn lir an franssé sé pars nou l’aprann sa lékol é sa la dir dé zané é dé zané so laprantissaz-la. Par kont nou la pa aprann lir an kréol kan nou lété lékol, mèm nout zanfan pti — zanfan la pa aprann é bonpé i aprann pa zordi ankor. Donk sirésèrtin nou lé pou trouv demoune pou dir sa ankor tro lontan, pou dir : « lir kréol rényoné sa lé dir ! ».
Mé koman nou bann militan nou la aprann ? Pars bann militan kiltirèl zot i koné lir dann kréol rényoné, mèm ékrir pars dizon sé kékshoz ni konsidèr konm inportan, konm éssanssyèl… Si sé konmsa ébin ni fé l’éfor k ‘i fo fèr.
In romark : linivèrsité La Rényon, mwin la travaye avèk bonpé zétidyan bann péi déor, é mwin la romarke banna téi lir bann zékrivin rényoné dann lo tèks kissoi bann tèks an proz sansa bann fonnkèr. Mé mwin la trouv bonpé d’moune La franss é néna in pé apré dé zané é dé zané téi koné pa lir dann kréol-mèm bann zamontrèr toutsort matyèr, zot ossi téi koné pa. Pa pars zot lé pli bète ké nou sansa pli bète bann zétidyan i sorte péi déor sansa nout bann militan.. Sé pars pou zot lir an kréol lé pa in n’afèr inportan.
Si kékshoz lé pa inportan pou ou, wi kass pa out koko la dsi pou aprann é sé pou sa wi aprann pa épi wi koné pa mèm si out QII sé sète in gabyé-kosto. Donk pou aprann épi pou kponète mi panss i fo wi pran sa konm kékshoz inportan, mèm éssanssyèl, osinonsapréssyé pou amenn aou dann shomin la konèssans kékshoz konm lir épi ékrir dann kréol rényoné.
Alé ! Mi san mwin na pwin la klé pou rézoude problèm-la mé mi panss sak i vé trouv in solission pou problèm-la par li mèm, i pé fèr li. Sak i vé, i pé ? Zot i pans spa ?
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)