Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
10 octob 2023, sanm

Mézami néna poin lontan in moune la domande amwin pou kossa mi yèm pa lo Prézidan Macron — Pou li Macron sé in bon Prézidan é li yèm boug-la — Mwin la réponde ali Macron sé lo Prézidan La franss é sé bann demoune La franss i doi désside si zot i yèm ali, sansa si zot i yèm pa li sansa si zot na poin pou è mali sansa pou détèst ali.
… Avansa l’avé d’ote kissoi droite, kissoi gosh é mwin la zamé pran lo tan poz amwin la késtyon si mwin téi doi èm azot, sansa détèst azot. Fransh vérité, pou mwin sa sé in problèm bann franssé d’ franss é pa in problèm pou mwin rényoné.
Arzoute èk sa lo « émé » sé in problèm mal pozé. Si i anparl émé, pétète i fo ni azoute « èm son politik » sansa « em son fasson diriz lo péi, règ bann problème konm lédikassion nassyonal, l’agrikiltir, l’orde piblik ». L’èr-la mi panss bann moune La franss i pé poz azot in késtyon konmsa.
Mé nou La Rényon, demoune l’oséan indien, déssandan demoune i sorte inpé partou dsi la tèr, avèk noute prop lang, noute prop kiltir, noute problèm, mwin lé siréssèrtin lo Prézidan La franss son politik i pé pa z’ète bon — vréman bon — pou nou issi dann loséan in dien.
Son promèss, si li fé, sa i doi pa réissir pars sansa i voudré dir li lé kapab règ noute bann problèm anou é sé pa lo ka, la zamé été lo ka, é opliss i sava, opliss sar konmsa… Fransh vérité mwin la touzour été pou lotonomi La Rényon é mi panss sé sa k’i pé pèrmète anou d’sov anou pou vréman. Antouléka règ bann problèm i konssèrn anou o pli pré, dann noute l’anvironeman.
Zot va dir amwin la Prézidante konsèye réjyonal lé rényonèz ; el i koné La Rényon. El i pé z’ète an kapassité pou règ bann problèm La Rényon, mé zot i koné bien èl la poin lo pouvoir pou règ noute bann problèm anou. Déssèrtin oui, ptète, pars la konpétanss lé éklaté rante plizyèr zinstitission : l’érop li, l’éta li, konnsèye réjyonal li, konsèye départmantal li… si tèlman li travaye dann in lojik projé, mé pa dann in lojik pou règ noute problèm.
Alor toultan ké nou nora poin lotonomi — sansa in l’antante rante rényoné, pou dir sak i fo pou nou é koman ni doi fé avanss sa, é koman nou va égzèrs la konpétanss k’i fo pou sa, m’a touzour dir nou na poin lo zoutiye k’i fo pou règ noute ban problèm lo pli difissil donk ni poura pa. Fé avanss in n’afèr konmsa. Lo Prézidan i gingn ar pa, toute bann zinstitission i gingn ar pa non pli. Donk konte pa dsi mwinpou èm demoune na poin lo zoutiye k’i fo pou fé bien avanss noute péi. Karte lé pa dann noute min in poin sé tou.
A bon antandèr, salu !
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)