Si lé pa vré, mi vé bien porte la démanti, mé si lé vré sa i vé dir la kouyoniss na poinn limite

5 févrié 2024, sanm Justin

Mézami, mi vé rakonte azot in zistoir. Dizon, mi vande azot sa konm mwin l’ashté… Si mwin lé dann lérèr mwin lé dakor pou d’mande éslkiz mé si mwin lé pa dan l’érèr, mi domann oussa ni sava avèk dé zafèr konmsa.

Dopi lontan mi panss ramass delo pou ansèrv mon bann bézoin domèstik : par égzanpe mi oi pa pou kossa m’a ramass arpa delo la plui pou shass d’o dann mon kaz. Par égzanp mi oi pa pou kossa m’a pass mon sèrpiyèr avèk dolo bon a boir plito k’avèk dolo la plui. Normal, noute toute i konpran pou kossai fo ansèrv de lo potab lo moinss possib.

Sak lé vré pou mon boukan, lé vré ossi pou bann gran batiman konm bann krèsh, konm bann lékol provik i sava pa anpoizone demoune é sé lo ka si lo potab i sèrv bann bézoin konm boir d’lo, kui manzé, lav lo dan épi pran la doush.

Wala mon rézoneman : mi panss in kékshoz konmsa lé nèv sa. Mé oila ké mi antann kékshoz é sa i fé pète amwin dsi mon déyèr kossa ? Sinploman kékshoz mwin la antann demoune rakonté. I paré dann in batiman piblik lé pa possib fé sak mwin l’apré dir azot. Donk pran lo d’plui ramassé pou déssèrtin bézoin koléktif.

I paré dann in batiman piblik, mèm pou shass d’o dan kabiné, mèm pou pass sèrpiyèr, lé pa possib fèr sak mwin la di azot an-o la, i paré sa sé in règleman d’léta la désside sa... Trozour té apré di, i lo sal i koul dann robiné i fo fé bouye delo troi minite, pou boir, mé si mi ramass lo d’plui in n’afèr konmsa lé pa possib. Alor, fransh vérité sa é in n’afèr pou mwin lé totalman zinzin, totalman absirde.

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportImpasse du modèleResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus