Si lo ridikil té k’i tyé, krokmor nora gingn travay oui !

29 zwiyé 2010, sanm Justin

Mi sort lir in lartik dann nout zournal lo 27 zilyète. Lartik-la i anparl toute bann krime, toute bann guèr la fé par la fote lo pétrol. Konbyin lo san la koulé, par la fote lo gran sistèm i domine lékonomi mondyal. Lo sistèm kapitalis k’i fé ké sak lé pli inportan, partou é tou l’tan sé la kantité larzan in n’afèr i raport, konm i di, sé lo to d’profi.
Zordi lo monn i pé s’anpass so salté-la. Zordi près toute péi i pé an avoir son l’otonomi dann lénèrji… son tousèl sansa dann lo ko-dévlopman. Sa la pa in rèv ! Sé in réalité ! Provi k’i vé fèr in vré politik prop dann lénèrji, provi k’ i donn la préférans lo dévlopman dirab dann lékonomi. Provi k’i fé sa, mé malérèzman i diré k’i fé pa sa pou d’bon.
La-ba dann Copenhague, la pa trouv lantant pou diminyé l’anpoizoneman la tèr avèk bann gès(GES*). Zordi bann gran péi i rokil la-dsi é tanpir pou lé zot si zot péi tro plate i pran lo fon, si zot nasyon lé blizé tash moiyin kite zot tèr, si in pé partou lo dézord klimatik l’apré sakouy la planète.
La pa toute péi nana pétrol. La pa toute lé gagnan par raport so salté-la. Mé konbyin konplis nana, bon kèr, mové kèr. Ala pa k’Konsèy réjyonal La Rényon, li-mèm, sanm pou moin, i vé ronons l’otonomi énèrzétik é mète in pé plis nout kolé dann la lo pétrol**. Si lo ridikil té k’i tyé, noré in lékatonm dann péi la é krokmmor nora pa mank travay oui !

Justin

* GES : gaz à effet de serre.
** Kansréti avèk zot kar i marsh avèk GPL (gaz pétrol liquéfyé).


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus