
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
24 avril 2015, sanm
Na poin lontan promyé minis l’Inn la parti dan La frans épi li la di konmsa : « Li la domann bann jenn son péi, travay dir l’ékol, gingn gro-gro diplom épi gran-gran kapasité, konmsa kan bann zéropéin sar tro vyé épi nora pi dmoun kalifyé shé zot, bann z’indien v’alé pran la plas ». Moin pèrsonèl, mi la trouv son parol in pé for sirtou kan ou lé dann in péi éropéin, k’i akèy aou… Lé étonan mé bann gouvèrnman La Frans la pa di arien, la pa fé, kansréti, in protéstasyon konm ki diré zot osi zot i pans lo promyé minis indien na rézon koz konmsa. Sé moin k’i kroi sa é mi donn azot mon santiman.
Na poin lontan moin la lir dann in zournal Moris, gouvèrnman morisien l’apré ankouraj son bann jenn pou avansé dann la guèr pou la konésans, konmsa, dann l’oséan indien sé zot nora tout lo moun lo pli konpétan é zot sar an avans dsi lé z’ot péi l’oséan indien, an avans par rapor bann rényoné, an avans par rapor bann malgash épi par rapor bann péi afrikin. Zot i sava fé in vilaz pou komiknik la konésans lo pli o nivo ké nana. Pèrsone La Rényon la pa di arien, la pa lèv lo pti doi konmsi par avans nou lété déza bati mèm arshi bati. d’apré sak moin la konpri, bann jenn rényoné nora lo droi vnir dann lo vilaz, sirtou pou zot pèy in bon moné, kisoi zot prop larzan, kisoi la bours gouvèrnman fransé.
Par l’fète lé pa pou étone amoin pars zot i koné nana plis san sèz mil pèrsone iilétré isi La Rényon. Pars bann tèst pou marmay lékol lé pa bon ditou : i parétré noré par-la o moins la moityé bann klass, bann zélèv lé pa o nivo d’zot klas. arzout èk sa sak é o nivo, i rèv arienk in n’afèr sé d’alé fé z’ot shomin dann l’Erop… Donk kan Madégaskar va dékolé, lé riskab ké nou va dobout guète. Kan bann zéropéin va viéyi sar parèy galman. Pétète mèm bann jenn morisien va vni isi po dirij anou. Si ni bouj pa, na in drol de sor k’i atann anou. Si ni bouj pa plis, ébin nou lé fouti.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
Bann modékri andann forom
24 avril 2015, 07:23, sanm titienne
Mi rantapa dann détay, si lo fri do not komba lé akaparé san domand not avi, ousa isava ?
nou pé pa toultan kréz siyon